Kada je prisutan mjesecima ili godinama, on može ubrzati biološko starenje i ostaviti trag na gotovo svakom sistemu u tijelu.
Stručnjaci upozoravaju da organizam nije dizajniran za stalno stanje napetosti.
Iako je kratkoročna reakcija na stres korisna, dugotrajna izloženost dovodi do postepenog „trošenja“ tijela dok se ono iznova pokušava prilagoditi.
Taj proces povezuje se s većim rizikom od hroničnih bolesti i ranijim gubitkom vitalnosti.
Problem ne predstavljaju samo veliki životni šokovi. Svakodnevni pritisci poput nedostatka sna, stalne žurbe, finansijske nesigurnosti ili emocionalne iscrpljenosti mogu kontinuirano držati tijelo u stanju pripravnosti.
Kada se stresni odgovor stalno aktivira, organizam nema dovoljno vremena da se u potpunosti oporavi.
Na staničnom nivou, dugotrajni stres može narušiti prirodne mehanizme obnove. Povećana proizvodnja štetnih molekula dovodi do oštećenja DNK i potiče upalne procese, što se vremenom može odraziti na zdravlje srca, krvnih sudova i mozga.
Iako se ove promjene ne vide odmah, često se kasnije manifestuju kroz kronične tegobe.
Ipak, dobra vijest je da se biološki sat može usporiti. Tijelo ima snažnu sposobnost oporavka ako mu se za to stvore uslovi.
Redovan san, kretanje i emocionalna podrška dokazano pomažu u smanjenju negativnih efekata stresa.
Društvene veze igraju važnu ulogu. Ljudi koji održavaju bliske odnose i osjećaju podršku okoline u pravilu se bolje nose s izazovima i pokazuju manju fiziološku reakciju na stres.
Čak i kratki, ali iskreni kontakti s dragim osobama mogu imati zaštitni učinak.
San je još jedan ključni faktor. Nedovoljno ili nekvalitetno spavanje dodatno opterećuje organizam i produbljuje stresni odgovor. Stabilan ritam odlaska na spavanje i buđenja, uz ograničavanje ekrana u večernjim satima, može značajno doprinijeti oporavku tijela.
Redovno kretanje djeluje kao prirodni regulator stresa. Nije presudno o kakvoj se aktivnosti radi – važno je da postane dio svakodnevice. Posebno se ističu vježbe snage, koje, osim mišića, pozitivno utiču i na dugoročno zdravlje stanica.
Korisno je uvesti i male rituale opuštanja. Kratke pauze, svjesno disanje ili nekoliko minuta tišine tokom dana mogu pomoći nervnom sistemu da se „resetuje“.
U situacijama kada stres ozbiljno remeti svakodnevni život, razgovor sa stručnom osobom može biti važan korak ka stabilnijem mentalnom i fizičkom zdravlju.
Uz to, uravnotežena prehrana, smanjen unos alkohola i prestanak pušenja dodatno podržavaju zdravo starenje.
Ove navike pomažu u smanjenju upala i oksidativnog stresa, čime se štiti tijelo na duge staze.
Zaključno, stres može ubrzati proces starenja, ali nije nepovratan. Dosljedne, male promjene u načinu života mogu imati snažan učinak – ne samo na to koliko dugo živimo, već i kako živimo.