Kasno liježete? Naučnici otkrili kako večernji ritam može biti povezan s mentalnim zdravljem
Takva razlika u vremenu kada smo najaktivniji naziva se kronotip, a novo istraživanje pokazuje da bi izraženi večernji tip mogao biti povezan s većim brojem problema s mentalnim zdravljem.
Studija objavljena u časopisu Sleep Health ukazuje na to da problem možda nije samo u tome kada osoba odlazi na spavanje. Kod ljudi koji prirodno preferiraju kasnije sate važnu ulogu može imati i to koliko uspijevaju uskladiti svoj biološki ritam s poslom, porodicom i svakodnevnim obavezama.
Istraživanje obuhvatilo više od 2.000 zaposlenih
Istraživači su analizirali podatke 2.266 zaposlenih osoba u dobi od 20 do 65 godina, koje su učestvovale u istraživanju „Healthy Finland“.
Učesnici su, prema svom kronotipu, podijeljeni u četiri grupe – od izrazito jutarnjih do izrazito večernjih tipova.
Pokazalo se da su osobe koje izrazito preferiraju večernji ritam češće prijavljivale poteškoće povezane s mentalnim zdravljem, ali i probleme u održavanju ravnoteže između posla i privatnog života.
Jedan od zanimljivih nalaza odnosi se na oporavak nakon posla. Kod izrazitih večernjih tipova upravo je nedovoljan oporavak djelimično objašnjavao vezu između njihovog kronotipa i potrebe za liječenjem anksioznosti.
Zašto „noćne ptice“ mogu biti pod većim pritiskom?
Jedno od mogućih objašnjenja jeste jednostavno – obaveze često počinju prije nego što se tijelo večernjeg tipa potpuno „razbudi“.
Osoba može prirodno biti budna i produktivna do kasno, ali ujutro ipak mora ustati zbog posla, djece ili drugih obaveza. Ako se takav raspored ponavlja iz dana u dan, vrijeme za spavanje postaje kraće.
Prema riječima stručnjaka sa Stanforda Jamieja M. Zeitzer-a, večernji tipovi zbog toga mogu češće imati manjak sna, što se može odraziti i na mentalno zdravlje.
Problem može nastati i kada posao „uđe“ u večernje sate. Nakon povratka kući vrijeme se posveti porodici, a zatim se osoba kasno navečer ponovo vraća poslovnim obavezama. Na taj način granica između posla i privatnog života postaje sve manje jasna.
Šta je društveni jet lag?
Istraživanje je ukazalo i na još jedan problem – takozvani društveni jet lag.
Radi se o velikoj razlici između vremena spavanja tokom radnih dana i vikenda. Naprimjer, neko može radnim danima spavati od ponoći do šest ujutro, a vikendom pomjeriti odlazak u krevet na tri sata ujutro i spavati do kasnog prijepodneva.
Tijelo tada praktično pokušava pratiti jedan ritam tokom sedmice, a potpuno drugi kada dođu slobodni dani.
Kod večernjih tipova takve promjene mogu biti izraženije jer im je radni raspored često nametnut, dok njihov prirodni ritam više odgovara kasnijem odlasku na spavanje i kasnijem buđenju.
Večernji tip ne znači automatski lošije mentalno zdravlje
Važno je naglasiti da rezultati istraživanja ne znače da će svaka osoba koja voli kasno lijegati razviti anksioznost, depresiju ili neki drugi problem.
Studija je pokazala povezanost između određenog kronotipa, životnog ritma i mentalnog zdravlja, ali ne dokazuje da samo kasno odlazak u krevet uzrokuje takve probleme.
Na rezultate mogu utjecati brojni faktori, uključujući radne obaveze, kvalitet sna, mogućnost odmora i svakodnevni stres.
Ako ste noćna osoba, san ipak treba biti prioritet
Stručnjaci savjetuju da osobe koje prirodno bolje funkcionišu navečer ne zanemaruju potrebu za kvalitetnim snom.
Nije presudno samo vrijeme kada odlazite u krevet, već i da dovoljno spavate i da se budite odmorni. Ako je moguće, korisno je održavati što stabilniji raspored spavanja i izbjegavati velike razlike između radnih dana i vikenda.
Također, kasni sati nisu uvijek najbolji trenutak za donošenje važnih odluka. Nakon dugog i napornog dana, posebno kada postoji manjak sna, strpljenje i samokontrola mogu biti slabiji.
Zato „noćne ptice“ ne moraju mijenjati svoju prirodu, ali bi trebale pronaći način da svoj večernji ritam usklade s dovoljno sna i vremenom za pravi odmor.