Može li meso imati veze sa zdravljem mozga? Novo istraživanje otvara zanimljivu temu

Naime, rezultati ukazuju na to da bi veći unos mesa mogao imati veze s manjim rizikom od razvoja demencije – ali ne kod svih.

U fokusu su bile starije osobe, koje su praćene duži niz godina. Tokom tog perioda analizirani su njihovi prehrambeni obrasci, kao i promjene u kognitivnim sposobnostima. Ono što se izdvojilo jeste da kod određenih ljudi postoji veza između konzumacije mesa i sporijeg opadanja mentalnih funkcija.

Ključnu ulogu ovdje igra genetika. Kod osoba koje nose određenu varijantu gena povezanu s većim rizikom od Alzheimerove bolesti, veći unos mesa pokazao je potencijalno zaštitni efekt. Drugim riječima, čini se da njihov organizam drugačije reaguje na hranjive tvari koje dolaze iz mesa.

S druge strane, kod onih koji nemaju tu genetsku predispoziciju, nije primijećena jasna povezanost između količine mesa u prehrani i zdravlja mozga. Ipak, uopšteno gledano, nešto bolji rezultati zabilježeni su kod osoba koje češće biraju neprerađeno meso u odnosu na industrijski obrađene proizvode.

Važno je naglasiti da ovakvi rezultati ne znače da meso automatski štiti od demencije. Riječ je o posmatračkom istraživanju, što znači da pokazuje povezanost, ali ne i direktan uzrok. Stručnjaci zato upozoravaju da je potrebno još istraživanja kako bi se jasnije razumjelo na koji način prehrana i genetika zajedno utiču na mozak.

Ono što se za sada može zaključiti jeste da pristup prehrani sve više ide ka individualizaciji. Nije isto šta odgovara svakome, a ovakva istraživanja upravo to potvrđuju – da i male razlike u organizmu mogu igrati veliku ulogu u dugoročnom zdravlju.