Zahvaljujući visokom udjelu antocijanina, vlakana i prirodnih polifenola, ovo voće deluje kao metabolički modulator.
Benefite potvrdila nauka
Studija objavljena u Nutrients (2021) pokazala je da dnevna konzumacija 150 g jagoda (otprilike pet većih plodova) značajno snižava postprandijalni glukozni odgovor i povećava osjetljivost na inzulin kod osoba s preddijabetesom.
Istraživači s kalifornijskog Clinical Nutrition Research Center zaključili su da “jagode djeluju kao prirodni regulator glukoze, što može imati direktan uticaj na adipogenezu i regulaciju tjelesne mase”.
U istom smjeru idu i rezultati harvardske kohortne studije iz 2017. godine, koja je pratila 124.000 odraslih osoba kroz 24 godine. Autori su zabilježili da redovno konzumiranje bobičastog voća, posebno jagoda, korelira s nižim BMI i manjim rizikom od gojaznosti, čak i kada su ostali faktori životnog stila kontrolisani.
Endokrinologinja dr. Nicole Fabré s Univerzitetske bolnice u Lyonu dodaje kako "polifenoli iz jagoda pomažu u inhibiciji enzima amilaze i lipaze, što usporava razgradnju ugljikohidrata i masti. Redovno konzumiranje malih količina može imati značajan kumulativni efekt na tjelesnu kompoziciju.”
Jagode sadrže i elaginsku kiselinu, poznatu po svom antiinflamatornom djelovanju, što dodatno pomaže u prevenciji inzulinske rezistencije, čestog preduvjeta metaboličkog sindroma.