B vitamini mogu smanjiti rizik od moždanog udara Šta je pokazalo istraživanje?
Ipak, uzimanje suplemenata ovog vitamina ne pruža pouzdanu zaštitu od srčanog udara. S druge strane, istraživanja ukazuju na to da kombinacija B vitamina može smanjiti rizik od moždanog udara.
Do ovih zaključaka došli su autori pregleda objavljenog u časopisu Nutrition Journal, u kojem su analizirani rezultati laboratorijskih istraživanja, velikih populacijskih studija i kliničkih ispitivanja. Cilj je bio utvrditi kakvu ulogu vitamin B12 ima u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova te mogu li njegovi suplementi pružiti dodatnu zaštitu.
Vitamin B12 prirodno se nalazi prvenstveno u namirnicama životinjskog porijekla, poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda. Njegov nedostatak može dovesti do povećanja nivoa homocisteina u krvi, aminokiseline koja se povezuje s oštećenjem krvnih sudova i razvojem ateroskleroze.
Iako su ranija istraživanja ukazivala na povezanost niskog nivoa vitamina B12 s moždanim udarom, srčanom slabošću i aterosklerozom, klinička ispitivanja dala su nešto drugačije rezultate.
Jedna od značajnijih studija, NORVIT, pokazala je da kombinacija folne kiseline te vitamina B12 i B6 može smanjiti nivo homocisteina za približno 27 posto. Međutim, to nije dovelo do dosljednog smanjenja broja srčanih udara i smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim bolestima. Zabilježeni su čak i određeni pokazatelji moguće štetnosti kombinacije ovih vitamina.
Slične rezultate donio je i Cochrane pregled, koji je obuhvatio više od 71.000 učesnika i nije pronašao značajnu korist B vitamina u prevenciji koronarnih bolesti.
Zanimljiviji rezultati zabilježeni su kada je riječ o prevenciji moždanog udara. Analiza većeg broja istraživanja pokazala je da terapije B vitaminima, koje doprinose snižavanju homocisteina, mogu biti povezane s približno 10 posto manjim rizikom od moždanog udara.
Posebno izraženi rezultati zabilježeni su u zemljama u kojima se folna kiselina ne dodaje obavezno prehrambenim proizvodima. U tim sredinama smanjenje rizika iznosilo je između 30 i 35 posto. Veća korist primijećena je i kod osoba koje su na početku istraživanja imale niži nivo folata.
Ipak, važno je naglasiti da su u većini studija korištene kombinacije različitih vitamina, zbog čega se pozitivni rezultati ne mogu pripisati isključivo vitaminu B12.
Razlika u rezultatima mogla bi se objasniti i načinom na koji nastaju ova dva zdravstvena problema. Krvni sudovi u mozgu posebno su osjetljivi na promjene povezane s povišenim homocisteinom, dok srčani udar najčešće nastaje usljed pucanja naslaga u koronarnim arterijama i stvaranja krvnog ugruška. Snižavanje homocisteina nije pokazalo da može spriječiti takav proces.
Manjak vitamina B12 češći je kod starijih osoba, kod kojih se njegova apsorpcija može smanjiti. U rizične grupe spadaju i vegetarijanci i vegani, osobe koje su imale barijatrijske operacije, pacijenti na dijalizi te trudnice.
Na nivo ovog vitamina mogu utjecati i pojedini faktori poput konzumiranja alkohola, pušenja, infekcije bakterijom Helicobacter pylori te dugotrajne upotrebe određenih lijekova za smanjenje želučane kiseline i metformina.