za jačanje imuniteta

Jedete ih čim zahladni, ali znate li koji citrus donosi više koristi vašem organizmu?

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Freepik
S dolaskom hladnijih dana mnogi češće posežu za citrusnim voćem, nadajući se da će tako pomoći organizmu da se lakše izbori s infekcijama. 

Narandža i grejp posebno su popularni zbog sadržaja vitamina C, ali njihove nutritivne vrijednosti ne završavaju na ovom važnom nutrijentu.

Dok narandža donosi više vitamina C i folata, grejp se izdvaja po biljnim spojevima i sadržaju beta karotena u ružičastim i crvenim sortama. Ipak, pitanje koja je voćka bolja za imunitet nema jednostavan odgovor. Obje imaju svoje prednosti, a važnu ulogu igra i ostatak ishrane.

Narandža je odličan izvor vitamina C

Narandža je među prvim namirnicama na koje pomislimo kada želimo povećati unos vitamina C. Jedan plod srednje veličine sadrži približno 70 miligrama ovog vitamina, što je oko 78 posto preporučenog dnevnog unosa navedenog u analiziranom izvoru.

Vitamin C učestvuje u normalnom funkcionisanju imunološkog sistema, pomaže u očuvanju kože i sluznica koje predstavljaju prvu liniju odbrane organizma te podržava rad bijelih krvnih zrnaca.

Narandže sadrže i folat, vitamin iz grupe B koji je važan za stvaranje i obnovu ćelija. To je posebno značajno za imunološki sistem jer organizam tokom odbrambenog odgovora stvara nove ćelije kojima su potrebni sastojci za pravilno funkcionisanje.

Još jedna prednost narandže su vlakna. Jedna porcija sadrži približno tri grama, a ona su važna i za zdravlje probavnog sistema. Korisne crijevne bakterije koriste vlakna i stvaraju spojeve koji učestvuju u regulaciji upalnih procesa i podržavaju crijevnu sluznicu.

Narandža sadrži i hesperidin, biljni spoj koji se proučava zbog mogućeg antioksidativnog i protivupalnog djelovanja. Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se preciznije utvrdilo koliko konzumacija ovog voća utiče na takve procese kod ljudi.

Grejp donosi drugačije nutritivne prednosti

Grejp je također dobar izvor vitamina C. Polovina ploda srednje veličine sadrži oko 39 miligrama, odnosno približno 43 posto preporučenog dnevnog unosa navedenog u izvoru.

Ružičaste i crvene sorte imaju još jednu zanimljivu karakteristiku. Njihova boja djelimično potiče od beta karotena, koji organizam može pretvoriti u vitamin A. Ovaj vitamin doprinosi održavanju sluznica probavnog i respiratornog sistema te ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju imuniteta.

Grejp sadrži i naringin, biljni spoj zaslužan za njegov karakterističan gorkasti okus. Laboratorijska istraživanja ukazuju na moguća antioksidativna i protivupalna svojstva ovog spoja, ali još nema dovoljno dokaza da se može tvrditi kako samo konzumiranje grejpa direktno smanjuje rizik od infekcija.

Zbog toga grejp treba posmatrati kao dio raznovrsne ishrane, a ne kao namirnicu koja sama po sebi može spriječiti prehladu ili druge bolesti.

Važno upozorenje za osobe koje koriste lijekove

Iako je grejp hranjiv izbor, nije prikladan za svakoga. Određeni spojevi iz ovog voća mogu uticati na enzime koji razgrađuju pojedine lijekove u organizmu. Posljedica može biti povećana koncentracija lijeka u krvi, što u nekim slučajevima predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.

Ova interakcija moguća je s određenim lijekovima za snižavanje holesterola, pojedinim lijekovima za krvni pritisak i nekim imunosupresivima.

Ako redovno koristite terapiju, prije nego što uvedete grejp ili njegov sok u svakodnevnu ishranu, provjerite s ljekarom ili farmaceutom da li je ta kombinacija sigurna. Nije riječ o upozorenju koje se odnosi na sve lijekove, ali je važno provjeriti konkretan preparat.

Koje voće ima više vitamina C, a koje manje šećera?

Narandža i grejp imaju slične prednosti, ali postoje i razlike u njihovom nutritivnom sastavu.

Narandža se izdvaja po većem sadržaju vitamina C u odnosu na jednaku količinu grejpa, kao i po većem udjelu folata i hesperidina. S druge strane, ružičasti i crveni grejp sadrže beta karoten, dok je njihov sadržaj prirodnog šećera uglavnom nešto niži.

Grejp je bogat naringinom, a narandža u porciji može ponuditi više vlakana, zavisno od veličine ploda i konkretne sorte.

Međutim, ove razlike ne znače da je jedno voće dokazano bolje za jačanje imuniteta. Nema dovoljno direktnih istraživanja koja pokazuju da osobe koje jedu narandže ili grejp rjeđe obolijevaju zbog izbora jedne od ove dvije voćke.

Najbolje je birati ono voće koje volite i koje vam odgovara, a još bolje je povremeno mijenjati vrste voća kako biste unosili različite vitamine, minerale i biljne spojeve.

Šta još može pomoći normalnom funkcionisanju imuniteta?

Ishrana ima važnu ulogu, ali na imunitet ne utiče samo količina citrusnog voća koju pojedemo. Važna je cjelokupna rutina, od kvaliteta sna do fizičke aktivnosti i raznovrsnosti obroka.

Proteini su neophodni za izgradnju antitijela i drugih molekula koje učestvuju u imunološkim procesima. Cink, koji se nalazi u mesu, mahunarkama, sjemenkama i školjkama, također je važan za normalan rad imunološkog sistema. Vitamin D može se unositi putem određenih namirnica, poput masne ribe, a potreba za suplementacijom zavisi od individualnih okolnosti.

Za zdravlje crijeva korisno je kombinovati namirnice bogate vlaknima, poput povrća, graha i cjelovitih žitarica, s fermentiranim proizvodima kao što su jogurt i kefir, ako ih dobro podnosite.

Ne treba zanemariti ni san. Odraslima se uglavnom preporučuje između sedam i devet sati sna, dok redovna fizička aktivnost doprinosi općem zdravlju. Kao opći cilj za odrasle često se navodi najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično, uz vježbe za jačanje mišića dva dana u sedmici.

Narandža i grejp mogu biti dio takve rutine, ali nijedna namirnica ne može zamijeniti raznovrsnu ishranu i zdrave životne navike. Ako volite oba citrusa, nema potrebe da se ograničavate samo na jedan. Važnije je da tokom sedmice jedete raznovrsno i organizmu osigurate potrebne nutrijente.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba