Promijenite misli, promijenit ćete život: moć kognitivno-bihevioralne terapije

Njen cilj je poboljšati psihičko zdravlje, smanjiti patnju i pomoći čovjeku da živi ispunjeniji, uravnoteženiji život.

Za razliku od klasičnih terapijskih pristupa koji se bave dubljim uzrocima problema, KBT se fokusira na sadašnjost – na misli, emocije i ponašanja koja održavaju problem, ali i na konkretne načine kako ih promijeniti.

Šta zapravo znači kognitivno-bihevioralna terapija?

Kognitivni dio terapije odnosi se na prepoznavanje i mijenjanje negativnih obrazaca mišljenja, dok bihevioralni dio podrazumijeva promjenu ponašanja koje nas sputava. Ideja je jednostavna: naše misli oblikuju način na koji se osjećamo i ponašamo. Ako promijenimo način razmišljanja, mijenjamo i život koji vodimo.

Terapija se temelji na znanstveno potvrđenoj činjenici da ljudi u stresnim i bolnim razdobljima mogu razviti iskrivljene obrasce mišljenja – pretjeranu samokritičnost, pesimizam, osjećaj bespomoćnosti – što dovodi do pogoršanja raspoloženja i problema u svakodnevnom funkcioniranju.

Kome je KBT namijenjena?

Kognitivno-bihevioralna terapija nije rezervisana samo za osobe s dijagnosticiranim mentalnim poremećajima. Naprotiv, može pomoći svakome ko osjeća da mu je teško, da je preopterećen, tjeskoban ili nezadovoljan.

Koristi se uspješno kod:

• depresije i anksioznih poremećaja,
• fobija i napada panike,
• nesanice,
• opsesivno-kompulzivnog poremećaja,
• problema s kontrolom bijesa,
• ovisnosti (o alkoholu, drogama, lijekovima),
• poremećaja hranjenja i poremećaja ličnosti

Mnogi koji se odluče na KBT zapravo ne pate od ozbiljnih bolesti, već žele razviti samopouzdanje, bolju komunikaciju, asertivnost ili pronaći način da se lakše nose sa stresom i svakodnevnim izazovima.

Kako izgleda terapijski proces?

KBT je strukturiran, vremenski ograničen oblik terapije – obično traje između 10 i 16 susreta, jednom sedmično.

U prvim susretima terapeut i klijent zajedno istražuju problem, njegove uzroke i posljedice, a zatim postavljaju ciljeve i plan promjene.

Važan dio procesa su takozvane “domaće zadaće” – male praktične vježbe koje osoba provodi između susreta. To može biti zapisivanje vlastitih misli i emocija, vođenje dnevnika raspoloženja ili svjesno mijenjanje određenih navika.

Na taj način terapija ne ostaje zatvorena u terapeutskoj sobi, nego postaje dio svakodnevnog života. Redovitim radom, osoba uči kako prepoznati negativne misli, zaustaviti ih i zamijeniti realnijim, zdravijim obrascima razmišljanja.

Povjerenje i saradnja

Ključ uspjeha kognitivno-bihevioralne terapije je partnerski odnos između terapeuta i klijenta. Terapeut nije autoritet koji “zna bolje”, već vodič koji pomaže da osoba sama pronađe rješenja i izgradi vještine za samostalno nošenje sa životnim teškoćama.

Gdje potražiti kognitivno-bihevioralnu terapiju?

U Bosni i Hercegovini sve je veći broj stručnjaka koji su educirani iz ovog pristupa – psihologa, psihijatara i psihoterapeuta. KBT se može provoditi individualno, u paru, grupno ili online.

U većim gradovima poput Sarajeva, Mostara, Banje Luke i Tuzle postoje certificirani terapeuti i centri za mentalno zdravlje koji nude ovu vrstu terapije. U mnogim slučajevima moguća je i kombinacija terapije s lijekovima, ali to uvijek procjenjuje stručnjak.

Kognitivno-bihevioralna terapija pomaže da prepoznamo obrasce razmišljanja koji nas sputavaju, da preuzmemo odgovornost za vlastite misli i postupke te da ponovno naučimo živjeti s više lakoće, smirenosti i zadovoljstva.

Iako promjena ne dolazi preko noći, KBT nas uči da se svaki korak – pa i najmanji – računa. A upravo ti mali koraci vode ka velikim promjenama.