Vrtoglavica kao posljedica stresa

Tijelo na različite načine reagira na stresne situacije: mogu nas mučiti glavobolje i migrene, možemo imati probavne smetnje, ubrzan puls, bolove u leđima i, općenito, u mišićima, možemo se pojačano znojiti, imati teškoća sa spavanjem, čak nisu rijetkost ni osipi na koži, a posebno pogoršanja postojećih kožnih bolesti (ili pak drugih bolesti). Simptomi i tjelesne reakcije ovise i o tome je li riječ o akutnom stresu ili smo mu kronično izloženi, o tome smo već puno pisali.

Međutim, nerijetko se ljudi muče i s vrtoglavicom, točnije s vertigom, što ih može i jako prestrašiti te se postavlja pitanje može li i vrtoglavica biti od stresa?
Kao na brodu: nestabilnost, zanošenje, osjećaj ljuljanja… Zašto mi se to događa?

Šta je vrtoglavica, a šta vertigo?

Prije nego što odgovorimo na to pitanje, potrebno je razjasniti ukratko pojmove – vrtoglavica i vertigo – jer nije riječ o sinonimima.

Vrtoglavica je širi pojam koji obuhvaća osjećaje poput nesvjestice, omaglice ili nestabilnosti. Vertigo je pak, s druge strane, specifična vrsta vrtoglavice koju karakterizira dojam da se vi ili vaša okolina vrtite, iako mirujete.

I jedno i drugo su zapravo simptomi koji mogu biti izazvani raznim bolestima i stanjima. Tako nije rijetkost osjećati omaglice ili nestabilnost pri niskom krvnom tlaku ili kad smo gladni, kao što nas nestabilnost može pratiti i gotovo kod svake teže bolesti.

S vertigom je priča malo složenija. Vertigo, odnosno periferni vertigo je najčešće povezan s problemima unutarnjeg uha, ali ga doista mogu potaknuti i stres ili anksioznost. U unutarnjem uhu je periferni dio vestibularnog sustava koji pomaže u održavanju ravnoteže. Sva zbivanja u tom dijelu, poput raznih oštećenja ili upala, mogu uzrokovati vertigo.

Razlikujemo dvije osnovne vrste vertiga, već ovisno o njegovom uzroku, pa to mogu biti:

• periferni vertigo, koji nastaje zbog problema u unutarnjem uhu ili vestibularnom živcu, pri čemu su najčešći uzroci BPPV (Benigna paroksizmalna pozicijska vrtoglavica), Menièreova bolest i labirintitis te vestibularni neuritis,
• centralni vertigo, koji je uzrokovan poremećajem u mozgu ili središnjem živčanom sustavu; ozbiljniji je i zahtijeva liječničku obradu.
  Vertigo mogu uzrokovati i vestibularne migrene, infekcije, ozljede glave, a uzrok može biti i stres, koji može pojačati simptome.

Kako nam stres može „zavrtjeti glavom“

Stres i anksioznost mogu doprinijeti disfunkciji vestibularnog sustava. Naime, ako je bilo koji dio tog sustava oštećen, mogu se pojaviti vrtoglavica ili vertigo.

Povišene razine hormona stresa, uključujući kortizol, mogu negativno utjecati na prijenos živčanih informacija iz vestibularnog sustava prema mozgu. Smatra se da ti hormoni mogu ometati ionske kanale u vašim živcima i neurotransmisiju u mozgu.

Tokom stresa vaše tijelo također otpušta druge tvari, uključujući histamin i neurosteroide, koje mogu neizravno ometati komunikaciju između vestibularnog sustava i mozga. Kad stalno osjećate anksioznost, kao što je to slučaj s anksioznim poremećajem, razine kortizola i drugih hormona stresa u tijelu ostaju povišene, pa tako negativno utječu na vestibularni sistem.

S druge strane, kod nekih osoba s anksioznošću vertigo se može pojaviti iznenada u trenutku suočavanja s okidačem njihove anksioznosti. Primjerice, ako osoba ima problem sa socijalnom anksioznošću, u gužvi joj se može naglo zavrtjeti. Između vertiga i anksioznosti može biti i obrnut odnos, pa tako pojava vertiga može biti okidač za anksioznost.

Općenito, malo je onih kod kojih vertigo neće izazvati nemir i strah. Pa ako se takve epizode ponavljaju uslijed stresa, jasno je da će kvaliteta života biti znatno smanjena.

Mjere samopomoći i prevencije

Najbolje što možete učiniti svakako je pokušati smanjiti stres na najmanju moguću mjeru u čemu vam mogu pomoći brojne metode, od slušanja umirujuće glazbe, vježbi disanja, pa do mindfulnessa i razgovora sa psihoterapeutom.

Također se savjetuje usvajanje zdravih navika, poput smanjenja unosa kofeina, alkohola ili duhana. U trenutku dok vam se „vrti svijet“, svakako biste trebali sjesti ili leći dok se stanje ne smiri. No, posjetite liječnika ako vam se čini da predugo traje.

Je li moguće precizno izmjeriti stres u organizmu?

Općenito biste se trebali javiti liječniku kad god imate jaku, neobjašnjivu ili ponavljajuću vrtoglavicu ili vertigo, a posebno ako su vrtoglavice/vertigo praćeni i drugim simptomima kao što su:

• nesvjestica,
• epileptični napadaji,
• otežano disanje,
• bolovi u prsima.

Kao što je spomenuto, okidači vertiga često su ozbiljnija stanja i bolesti, pa će vam njihovo liječenje ujedno vratiti i stabilnost pod nogama.

I nemojte zazirati od psihološke pomoći ako teško podnosite vrtoglavice ili vertigo. Tjeskoba, panika, strah doista ne moraju biti dio vaše svakodnevice, a da ne govorimo o frustracijama i osjećaju izoliranosti u slučaju da ne možete normalno izaći van i družiti se.