zdravlje iznad svega

Računi rastu, ali i rizici: Ovo je minimalna temperatura doma koja štiti zdravlje

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Računi rastu, ali i rizici: Ovo je minimalna temperatura doma koja štiti zdravlje
Foto: Freepik

Visoki troškovi grijanja sve češće tjeraju građane da smanjuju temperaturu u svojim domovima, ali stručnjaci upozoravaju da grijanje nije samo pitanje komfora, već i zdravlja.

Boravak u hladnim prostorijama, naročito tokom zimskih mjeseci, može imati direktne posljedice po organizam u periodu kada su prehlade, gripa, norovirus i covid najrasprostranjeniji.

Zdravstveni stručnjaci ističu da adekvatno zagrijan dom, uz osnovne higijenske mjere poput redovnog pranja ruku, igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja.

Kada je prostor hladan, srce mora raditi jače kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu, što može dovesti do povišenog krvnog pritiska.

Hladan zrak dodatno iritira disajne puteve, a kod pojedinih osoba može pojačati bolove i ukočenost u zglobovima.

Brojne zdravstvene institucije navode da je 18 stepeni Celzijusa razumna minimalna temperatura za većinu zdravih osoba tokom hladnijeg dijela godine.

Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, stambeni prostori trebaju biti dovoljno zagrijani kako bi se spriječile štetne posljedice hladnoće, a upravo se 18 stepeni ističe kao uravnotežen minimum u umjerenim i hladnim klimatskim uslovima.

Ipak, ova preporuka ne odnosi se jednako na sve.

Starije osobe, mala djeca, trudnice, hronični bolesnici, kao i oni koji veći dio dana provode u zatvorenom prostoru, često imaju potrebu za višim temperaturama.

U javnozdravstvenim preporukama za osjetljivije grupe navodi se da bi dnevni boravci trebali biti zagrijani i do oko 23 stepena, dok se za ostale prostorije zadržava minimum od oko 18 stepeni.

Stručnjaci naglašavaju da hladnoća sama po sebi ne izaziva virusne infekcije, ali stvara povoljnije uslove za njihovo širenje.

Virusi gripe i covida duže preživljavaju u hladnijem i sušem zraku, čime se povećava rizik od prenosa.

Niske temperature ne uzrokuju infekciju direktno, ali utiču na biološke i okolišne faktore koji zimi povećavaju podložnost respiratornim oboljenjima.

Zdravstvene institucije upozoravaju i da dugotrajan boravak u hladnim prostorijama može oslabiti sposobnost organizma da se bori protiv infekcija.

Upravo zbog toga se nakon jačih zahlađenja često bilježi veći broj komplikacija, uključujući upale pluća i pogoršanja već postojećih respiratornih bolesti.