Vjerovatno nikada niste razmišljali o tome da golicanje može imati pozitivne učinke na zdravlje. Iako ga najčešće povezujemo sa smijehom, nelagodom i dječjom igrom, golicanje se u novijim istraživanjima pokazuje kao iznenađujuće korisno za mentalno i fizičko blagostanje.
Zbližavanje kroz dodir
Još je Charles Darwin primijetio da šimpanze reagiraju smijehom kada ih se golica, što je protumačio kao prirodni oblik socijalnog zbližavanja. Današnja psihologija potvrđuje tu teoriju – golicanje potiče povjerenje, bliskost i emociju radosti među ljudima.
Pedijatri često preporučuju roditeljima da nježno golicanje koriste kao način povezivanja s djecom, naglašavajući da sve treba biti umjereno i zasnovano na međusobnom povjerenju. Tako se stvara emocionalna povezanost koja doprinosi osjećaju sigurnosti kod djeteta.
Senzorni odgovor: Više od igre
Naša koža obiluje nervnim završecima, posebno na tabanima, pazusima i trbuhu – upravo na mjestima koja su najosjetljivija na dodir. Golicanje aktivira te završetke i pokreće reakciju u hipotalamusu, dijelu mozga odgovornom za emocionalne i fiziološke reakcije.
Ovaj refleksni odgovor nije samo reakcija na dodir – on igra ulogu i u zaštitnom mehanizmu tijela, jer nas može upozoriti na potencijalne prijetnje, poput uboda insekata ili iritacija kože.
Zdravstvene koristi: Od ravnih tabana do boljeg sna
Jedna studija objavljena 2010. godine ukazala je da golicanje tabana može stimulirati nervne završetke povezane sa sakralnim pleksusom – dijelom nervnog sistema koji upravlja funkcijama karlice. Na taj način, ova jednostavna radnja može pomoći osobama koje imaju poteškoće sa zadržavanjem mokraće.
Također, kod osoba s ravnim tabanima, stimulacija stopala može potaknuti mišićnu aktivaciju i pomoći u korekciji hoda. Neki stručnjaci čak tvrde da golicanje može prekinuti štucanje, što su zabilježili i u kliničkoj praksi.
Zanimljivo je i istraživanje sa Univerziteta u Lidsu iz 2014. godine, koje pokazuje da blago golicanje traguša – dijela uha koji se nalazi na ulazu u ušnu školjku – može pomoći u snižavanju nivoa stresa i poboljšanju funkcije srca.
Hormoni sreće i smijeh
Golicanje gotovo uvijek izaziva smijeh – a smijeh, kao što je poznato, podstiče lučenje endorfina, tzv. hormona sreće. Osim što poboljšava raspoloženje, smijeh jača imunitet, poboljšava cirkulaciju i doprinosi boljem snu. Desetak minuta iskrenog smijeha dnevno može značajno poboljšati cjelokupno zdravlje.
Važno je znati granicu
Iako ima brojne koristi, golicanje mora biti dobrovoljno i u granicama koje su ugodne osobi. Prekomjerno ili neželjeno golicanje može izazvati anksioznost, osjećaj nelagode pa čak i fizičke posljedice kod osjetljivijih osoba.
Golicanje nije samo dječja igra – to je kompleksna reakcija tijela i uma koja, kada se koristi s pažnjom i u pravom kontekstu, može imati brojne prednosti za zdravlje. Pored smijeha, ono donosi povezanost, opuštanje i fiziološke koristi. Sljedeći put kada nekoga zagolicate, znajte da možda radite nešto dobro – i za srce, i za dušu.
Jedan korak više – i slezena puca
