Rak sve češći među mlađima od 50 godina: Stručnjaci upozoravaju na pet faktora rizika
Rak se sve češće dijagnosticira i kod osoba mlađih od 50 godina, a podaci iz Engleske, Sjedinjenih Američkih Država i Holandije pokazuju porast broja slučajeva nekoliko vrsta ove bolesti.
Iako razlozi za ovakav trend još nisu u potpunosti razjašnjeni, stručnjaci upozoravaju na značaj prevencije i zdravijih životnih navika.
Analiza Svjetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), o kojoj je izvijestio britanski list The Guardian, ukazala je na rast broja dijagnoza sedam vrsta raka među mlađim osobama u Engleskoj, pet vrsta u SAD i četiri u Holandiji.
Rak debelog crijeva i bubrega sve češći među mlađima
Podaci za Englesku pokazuju da je između 2001. i 2023. godine stopa raka prostate kod osoba mlađih od 50 godina porasla sa jednog na 3,6 slučajeva na 100.000 stanovnika.
U istom periodu zabilježen je još izraženiji rast raka debelog crijeva. Broj slučajeva povećao se sa 3,9 na 8,4 na 100.000 ljudi, što znači da je stopa više nego udvostručena. Porast je zabilježen i kod raka materice i bubrega.
Sličan trend primijećen je i u Sjedinjenim Američkim Državama. Između 2000. i 2023. godine stopa raka bubrega među osobama mlađim od 50 godina više se nego udvostručila, dok je broj slučajeva raka debelog crijeva, materice i pankreasa porastao za više od 50 posto.
U Holandiji su istraživači zabilježili značajan porast slučajeva raka debelog crijeva, bubrega, jetre i grlića materice.
Ipak, nisu sve vrste raka bilježile rast. U sve tri zemlje smanjena je stopa raka pluća među mlađim osobama, što se povezuje sa smanjenjem broja pušača.
Na dio faktora rizika možemo uticati
Iako povećanje broja dijagnoza izaziva zabrinutost, stručnjaci ističu da postoje faktori koji mogu uticati na rizik od razvoja bolesti.
Prema navodima WCRF-a, oko 40 posto svih slučajeva raka moglo bi biti povezano s faktorima rizika na koje je moguće uticati. Među njima su prekomjerna tjelesna težina, nepravilna ishrana, nedovoljno kretanja, konzumiranje alkohola i pušenje.
To ne znači da se svaki slučaj raka može spriječiti promjenom životnih navika. Na razvoj bolesti utiču i brojni drugi faktori, uključujući one na koje pojedinac ne može uticati. Ipak, uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, izbjegavanje duhanskih proizvoda i ograničavanje alkohola važni su koraci u smanjenju zdravstvenih rizika.
Stručnjaci naglašavaju i važnost prepoznavanja mogućih simptoma. Pravovremeno javljanje ljekaru zbog neuobičajenih ili dugotrajnih promjena može pomoći da se bolest otkrije u ranijoj fazi.
Naučnici još traže odgovore
Iako su podaci pokazali rast broja slučajeva pojedinih vrsta raka kod mlađih osoba, još nije jasno šta u potpunosti objašnjava ove promjene. Zbog toga su potrebna dodatna istraživanja koja bi pomogla da se utvrde uzroci i bolje razumije zašto se određene vrste raka sve češće javljaju prije 50. godine.
Kraljevski koledž u Londonu najavio je istraživanje koje bi trebalo obuhvatiti 250.000 ljudi, s ciljem da se detaljnije ispita porast broja slučajeva raka debelog crijeva među mlađim odraslim osobama.
Rezultati takvih istraživanja mogli bi pomoći u boljem razumijevanju faktora koji doprinose ovom trendu, ali i u razvoju efikasnijih strategija prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
