Njemačka prodaje skuplje, Kina proizvodi više: Farmaceutska neravnoteža koja zabrinjava Evropu

Danas je gotovo nemoguće zamisliti njemačke apoteke bez kineskih lijekova – čak 76 posto svih aktivnih sastojaka za antibiotike dolazi iz Kine, pokazuje izvještaj udruženja Pro Generika.

I kada se lijekovi proizvode u Indiji ili SAD-u, oni najčešće sadrže kineske komponente. Primjer je lijek za dijabetes Metformin: od 22 najveća svjetska proizvođača, 15 je u Indiji, dva u Kini, a samo tri u Evropi.

Osim toga, 80 posto hemijskog spoja potrebnog za proizvodnju Metformina Njemačka nabavlja iz Kine.

Jeftina proizvodnja, skupa zavisnost

Zbog ugovora o popustima koje s proizvođačima potpisuju zdravstvene osiguravajuće kuće, lijekovi se najčešće proizvode tamo gdje je to najjeftinije – u Kini ili Indiji. Niži troškovi rada i slabiji ekološki standardi omogućavaju masovnu i jeftinu proizvodnju.

„Ideja da se proizvodnja vrati u Njemačku je politička iluzija. Troškovi bi bili ogromni, a nedostaje nam radne snage“, kaže profesor Michael Müller s Univerziteta u Freiburgu. „Ne možemo sami proizvoditi potrebne sirovine – zavisimo od Kine.“

Nestašice i upozorenja

Prema podacima njemačke vlade, u 2024. Njemačka je u Kinu izvezla lijekove vrijedne 4,1 milijardu eura, dok je iz Kine uvezla lijekove i supstance vrijedne 722 miliona eura. No, količinski gledano – Kina prodaje više nego duplo.

Njemački farmaceuti upozoravaju da je čak 500 lijekova teško dostupno, posebno antibiotici za djecu te lijekovi za ADHD i astmu.

„Njemačka je nekada bila apoteka svijeta, a sada su to Kina i Indija“, kaže Thomas Preis iz Saveza njemačkih farmaceuta. „Ako njihove fabrike imaju problema, to se odmah osjeti u Evropi.“

Zavisnost kao oružje

Stručnjaci upozoravaju da bi Kina, ako poželi, mogla iskoristiti tu zavisnost i ograničiti izvoz lijekova, slično kao što je to ranije učinila s rijetkim metalima tokom trgovinskog sukoba s SAD-om.

Ipak, Müller smatra da bi Njemačka u kriznoj situaciji pronašla način: „U nuždi bi jednostavno platila skuplje lijekove. Vidjeli smo to i tokom pandemije.“

On poručuje da Njemačka mora ulagati u inovacije i razvoj novih lijekova, jer „globalna mreža nije prijetnja, nego prilika – ako je pametno iskoristimo“.