Dr. Pojskić o preciznosti koja spašava živote: Robotska asistencija donosi tačnost od 99%

Kroz 25 tematskih simpozija razmatraju se aktuelna naučna dostignuća, inovacije i budući pravci razvoja, s posebnim naglaskom na interdisciplinarnu saradnju između domaćih stručnjaka i onih koji djeluju u inostranstvu.

Centralni događaj medicinskog segmenta predstavljao je panel AI and Robotics in Medicine: Innovation, Ethics and Safety održan u ASA Institutu, gdje su renomirani stručnjaci — dr. Alisa Nikšić (SAD), prof. dr. Haris Osmanagić (Australija), dr. Armin Avdić (SAD) i dr. Mirza Pojskić (Njemačka/BiH), prezentovali najnovije tehnologije u neurohirurgiji, uključujući robotizovanu asistenciju, intraoperativni 3D imaging i etičke implikacije digitalne medicine.

Moderatorica događaja, klinička profesorica i supredsjedavajuća Medicinskog odjela BHAAAS-a, dr. Vedka Begović, istakla je značaj edukacije i spremnosti ljekara da se uključe u savremene tokove.

Nova era sigurnije implantacije

Učesnici panela predstavili su primjenu AI i robotike u različitim oblastima medicine, od neurohirurgije, gdje je naglašena važnost navigacionih sistema i intraoperativnog 3D imaginga, preko ginekološke robotike i Da Vinci sistema, do kardiološke dijagnostike i upotrebe algoritama u kliničkoj praksi.

Učesnici su se složili da umjetna inteligencija i robotika ne mogu zamijeniti ljekare, već su alat koji pomaže u dijagnostici i liječenju, pod uslovom da se koriste pažljivo, jasno i u skladu sa etičkim pravilima. Panel je također istakao važnost kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika i saradnje između tehnološkog i medicinskog sektora, kako bi se novi sistemi uspješno i sigurno integrisali u bolničke i kliničke protokole. 

Događaj je izazvao veliko interesovanje, što potvrđuje značaj tema umjetne inteligencije, etike i sigurnosti u savremenoj medicini, kako globalno, tako i u Bosni i Hercegovini.

U intervjuu za ČuvajZdravlje.ba, dr. Mirza Pojskić, neurohirurg Univerzitetske klinike u Marburgu i potpredsjednik Udruženja bh. ljekara u Njemačkoj (BHÄG), detaljno obrazlaže ulogu BHAAAS-a u povezivanju stručne dijaspore s domaćim institucijama, kao i praktičnu primjenu savremenih hirurških tehnologija u spinalnoj hirurgiji, s posebnim osvrtom na preciznost, sigurnost i indikacije za spinalnu fuziju.

Kakav je i koliki značaj BHAAAS-a u smislu okupljanja i promocije nauke i bh. stručnjaka u dijaspori?

"Prvi put sam, još kao student medicine, učestvovao na Danima BHAAAS-a 2011. godine u Zenici – manifestaciji koju je tada besprijekorno organizovala moja majka, prof. dr. Belma Pojskić. BHAAAS je izuzetno važna organizacija i most koji povezuje našu naučnu i stručnu dijasporu u Americi, Evropi i svijetu, te ima značajnu ulogu u predstavljanju savremenih tokova u nauci i struci.

Kao član BHAAAS-a i potpredsjednik BHÄG-a, radujem se saradnji na svim nivoima.

Ideju BHAAAS-a smo uzeli kao model prilikom osnivanja našeg društva. Dr. Anisa Gradaščević, s kojom sam vodio sekciju za međunarodnu saradnju u BHÄG-u, napravila je odličan posao u povezivanju naših organizacija.“

Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi i budući pravci razvoja u toj saradnji?

"Na našem drugom kongresu u Berlinu, 14. juna 2025. godine, ugostili smo predsjednika dr. Begovića i članove BHAAAS-a, dok je naš predsjednik dr. Smajlović gost na otvaranju ovogodišnjih Dana BHAAAS-a. Za male i ugrožene narode i države izuzetno je važno da imaju jaku i jedinstvenu stručnu i naučnu scenu te da koriste sve raspoložive resurse za poboljšanje stanja u domovini.

Opasnost i za BHAAAS i za BHÄG jeste da postanu sami sebi svrha, zbog čega je važno raditi na njihovoj atraktivnosti, kako u dijaspori, tako i u Bosni i Hercegovini. Trebamo se više fokusirati na konkretne projekte razmjene znanja, tehnika i tehnologija, kao i na njihovu primjenu u domovini, s ciljem razvoja nauke i zdravstva kroz saradnju s domaćim stručnjacima u našoj dragoj BiH.“

Na koji način navigacioni sistemi i intraoperativni 3D imaging mijenjaju standarde spinalne stabilizacije kod degenerativnih bolesti?

"Navigacija omogućava hirurgu da tokom operacije u svakom trenutku ima nadzor u realnom vremenu nad patologijom koju tretira, kao i nad pozicijom implantata i instrumenata. Intraoperativni 3D CT i rendgen su osnova za automatsku registraciju pacijenta i neposrednu kontrolu pozicije implantata."

Pomaže li robotska asistencija u operacijama kičme da se šrafovi preciznije postave i smanjuje li to rizik od oštećenja nerava i krvnih sudova?

"Iz literature znamo da preciznost implantacije pedikularnih šrafova iznosi 98–99% uz robotsku asistenciju, dok je kod navigacije oko 95%, a kod fluoroskopije između 85–90%. Ipak, ovi sistemi su još uvijek u ranoj fazi razvoja i njihova cijena je trenutno visoka, što otežava opravdanost investicije i održavanja.“

Koja je razlika između minimalno invazivne operacije kod suženja kičmenog kanala u donjem dijelu leđa i klasične operacije (laminektomije)?

"Kod klasične dekompresijske hirurgije kičme, otvaraju se koža, potkoža i mišići duž srednje linije, te se prikazuju sve koštane strukture. Kod minimalno invazivne dekompresije koriste se tubularni retraktori koji minimiziraju traumu mišića i zahtijevaju manji rez.

Izbor između otvorene i MIS tehnike zavisi od tipa patologije, broja prethodnih operacija i kompleksnosti problema.“

Kako se u neurohirurgiji postiže ravnoteža između što potpunijeg uklanjanja tumora unutar kičmene moždine i očuvanja motoričkih funkcija pacijenta?

"Standardi u resekciji intramedularnih tumora uključuju intraoperativni neurofiziološki monitoring, ultrazvuk i neuronavigaciju. Princip je isti kao i kod tumora mozga u elokventnim regijama – očuvanje neuroloških funkcija ima prednost u odnosu na maksimalnu resekciju.

Hirurg će radije ostaviti dio tumora u kritičnoj zoni nego riskirati oštećenje govora, vida ili motorike."

Koristite li u vašoj klinici intraoperativni neuromonitoring i funkcionalni MRI kao standardne metode, i na koji način to utiče na rezultate operacija?

"Monitoring je standard kod indikovanih slučajeva. Intraoperativna MRI je izuzetno skupa i sve više se zamjenjuje intraoperativnim CT-om, posebno u spinalnoj hirurgiji. Također koristimo i navigirani 3D ultrazvuk, koji je postao rutinski dio operativne prakse.“

Postoji li jasan protokol u odlučivanju kada je spinalna fuzija kontraindikovana, uprkos radiološkim pokazateljima degeneracije?

"Postoje smjernice neurohirurških i ortopedskih društava, kao i stručna mišljenja. Apsolutne indikacije za stabilizaciju kičme uključuju teške deformitete, infekcije koje razaraju nosive strukture, tumore s osteolizom, kifozu, višestruke prethodne operacije te visokostepečne spondilolisteze.

Uvijek je neophodno korelirati kliničku sliku s radiološkim nalazima i uključiti pacijenta u dijalog. Zajedno, uz realnu procjenu rizika i koristi, donosi se najbolja moguća odluka“, zaključio je dr. Pojskić u razgovoru za naš medij.

Svečano otvaranje Dana BHAAAS-a održano je 20. juna u večernjim satima u hotelu Holiday, uz uvodne govore dr. Adnana Begovića, predsjednika BHAAAS-a, Daniela Koskija, chargé d’affaires Ambasade SAD u BiH, predstavnika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Emira Ibrahimagića, direktora Ureda za dijasporu Kantona Sarajevo, i Damira Smajlovića, člana Upravnog odbora Udruženja bh. ljekara u Njemačkoj (BHÄG).

Počasna članica ovogodišnje konferencije bila je bh. režiserka Jasmila Žbanić.