Zašto neki ljudi stalno traže pažnju? Šta je histrionski poremećaj ličnosti
Potrebni su im reakcije okoline, komplimenti i osjećaj da su važni drugima, a kada pažnja izostane, mogu reagovati izrazito emotivno ili pokušati preusmjeriti razgovor na sebe. Iako ovakvo ponašanje samo po sebi ne znači da osoba ima psihički poremećaj, u određenim slučajevima može biti dio obrasca poznatog kao histrionski poremećaj ličnosti.
Ovaj poremećaj obilježavaju izražena emocionalnost i snažna potreba za pažnjom. Naziv potiče od latinske riječi koja se povezuje s glumom i pozorištem, što opisuje dramatičan način na koji se kod nekih osoba mogu ispoljavati osjećaji i ponašanje.
Važno je, međutim, razlikovati povremenu želju da budemo prihvaćeni i primijećeni od dugotrajnog obrasca koji otežava svakodnevno funkcionisanje i odnose s drugim ljudima.
Kako se prepoznaje histrionski poremećaj ličnosti?
Osobe s ovim poremećajem mogu osjećati nelagodu kada nisu u središtu pažnje. U društvu često nastoje ostaviti snažan utisak, a njihovo ponašanje može biti veoma izražajno, teatralno ili provokativno.
Emocije se ponekad brzo mijenjaju, a način na koji ih pokazuju može djelovati intenzivnije nego što situacija zahtijeva. Neko može u kratkom vremenu preći od oduševljenja do razočaranja ili ljutnje, dok istovremeno snažno reaguje na to kako ga drugi doživljavaju.
Među karakteristikama koje se mogu pojaviti su:
• Nelagoda kada pažnja drugih nije usmjerena na njih.
• Izrazito dramatično pokazivanje osjećaja i česte promjene raspoloženja.
• Korištenje izgleda ili zavodljivog ponašanja kako bi privukli pažnju, čak i u situacijama u kojima to nije primjereno.
• Govor koji se oslanja na snažne utiske i emocije, ali ponekad nema dovoljno konkretnih detalja.
• Lako prihvatanje tuđih mišljenja i utjecaja okoline.
• Doživljavanje poznanstava kao mnogo bliskijih nego što ona zaista jesu.
Nijedna od ovih osobina sama po sebi nije dovoljna za postavljanje dijagnoze. Procjena zavisi od šireg obrasca ponašanja, njegovog trajanja i utjecaja na život osobe.
Šta se može kriti iza potrebe za pažnjom?
Ne postoji samo jedan uzrok histrionskog poremećaja ličnosti. Smatra se da u njegovom razvoju mogu učestvovati nasljedni faktori, temperament i iskustva iz djetinjstva, kao i način na koji osoba uči uspostavljati odnose s drugima.
Rana porodična iskustva mogu utjecati na to kako dijete razvija osjećaj vlastite vrijednosti i doživljava prihvatanje. Kritičnost, nedostatak emocionalne podrške ili nepredvidive reakcije roditelja mogu biti dio životnog iskustva koje kasnije utiče na odnose, ali se ne može tvrditi da takvo odrastanje nužno dovodi do poremećaja.
Kod nekih ljudi potvrda okoline postaje posebno važna za osjećaj sigurnosti. Kada je ne dobiju, mogu pokušavati izazvati reakciju drugih kroz intenzivno izražavanje emocija, naglašavanje vlastitog izgleda ili pretjerano dramatizovanje određenih događaja.
Ipak, ponašanje koje privlači pažnju može imati različite razloge. Zato nije ispravno nekome pripisati poremećaj samo zato što voli komplimente, otvoren je, emotivan ili se izražava na dramatičan način.
Zašto izgled i društvene mreže mogu postati važni?
Kod osoba s histrionskim poremećajem ličnosti fizički izgled može zauzimati značajno mjesto u načinu na koji nastoje privući pažnju. Mogu mnogo vremena, energije i novca posvećivati odjeći i uljepšavanju, a komplimenti im mogu biti važan izvor potvrde.
Kritike vezane za izgled mogu ih posebno pogoditi, naročito ako vlastitu vrijednost u velikoj mjeri povezuju s tim kako ih drugi vide.
Društvene mreže dodatno su otvorile prostor za javno predstavljanje, komentare i reakcije publike. Broj lajkova i pratilaca nekim ljudima može postati mjerilo prihvaćenosti, ali samo intenzivno korištenje Instagrama, TikToka ili drugih platformi ne znači da osoba ima poremećaj ličnosti.
Važno je ne miješati ponašanja koja su česta na društvenim mrežama s kliničkim dijagnozama. Za takvu procjenu potrebni su mnogo širi podaci o emocionalnom funkcionisanju i odnosima.
Kako se histrionski poremećaj odražava na ljubavne i prijateljske odnose?
Potreba za stalnom pažnjom može otežati održavanje bliskih odnosa. Osoba može očekivati da partner ili prijatelji često pokazuju interesovanje, pružaju potvrdu i reaguju na njene emocije.
Kada se osjeti zanemareno, može reagovati burno, pokušati izazvati ljubomoru ili se poslužiti ponašanjem kojim želi vratiti pažnju na sebe. U nekim odnosima može se smjenjivati potreba za bliskošću s pokušajima da se drugi kontrolišu kroz emocionalne reakcije.