Kako usamljenost utiče na mozak i zašto to nije samo osjećaj
Iako se često fokusiramo na ishranu, fizičku aktivnost i san, društvene veze igraju jednako važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.
Usamljenost ne znači nužno samoću. Možete biti okruženi ljudima, a opet osjećati nedostatak bliskih i smislenih odnosa.
Taj osjećaj izolacije djeluje na mozak i povećava šanse za kognitivni pad.
Šta kažu istraživanja?
Nova meta-analiza obuhvatila je više od 600.000 učesnika i pokazala jasnu povezanost između usamljenosti i demencije, uključujući Alzheimerovu bolest i vaskularnu demenciju.
Naučnici ističu da promjene u mozgu počinju desetljećima prije pojave simptoma, što čini prevenciju ključnom.
Autorka studije, dr. Martina Luchetti, napominje da je važno proučavati kako emocionalna izolacija utiče na svakodnevno kognitivno funkcioniranje i zdravlje mozga.
Faktori koji doprinose usamljenosti
Problemi sa vidom ili sluhom, smanjenje mobilnosti, gubitak partnera, penzionisanje ili život u izolaciji – sve to može pojačati osjećaj usamljenosti.
Takve situacije često vode do depresije, smanjenja tjelesne aktivnosti i nezdravih navika, što dodatno ugrožava mozak.
Kako smanjiti osjećaj usamljenosti?
- Redovno kontaktirajte porodicu i prijatelje, preuzimajući inicijativu kada je potrebno.
- Pridružite se grupama ili radionicama koje vas zanimaju, uključujući i online zajednice.
- Volontirajte i sudjelujte u aktivnostima koje vam daju osjećaj svrhe.
- Održavajte zdrave navike: pravilna ishrana, fizička aktivnost, dovoljno sna i upravljanje stresom.
- Koristite dostupne lokalne resurse poput klubova za starije, transportnih servisa ili zdravstvenih centara.
Usamljenost je značajan, ali često zanemareni faktor rizika za demenciju. Njegovanje kvalitetnih i stabilnih odnosa može imati dugoročan pozitivan učinak na mozak.
Ako ste sami ili poznajete nekoga ko se osjeća izolirano, redovni kontakti, razgovori i posjeti mogu značajno poboljšati mentalno zdravlje i smanjiti rizik od kognitivnog propadanja.