Paradajz je zdrav, ali ne odgovara svima: Ovo su stanja kada treba biti oprezan

Bogat je vitaminima, antioksidansima i likopenom, zbog čega se smatra jednom od najzdravijih namirnica.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije jednako pogodan za sve te da kod pojedinih osoba može pogoršati određene zdravstvene tegobe.

Osobe koje imaju alergiju ili intoleranciju na paradajz mogu nakon konzumacije osjetiti probavne smetnje ili razviti alergijsku reakciju, pa bi ga trebale izbjegavati ili unositi uz savjet ljekara.

Paradajz sadrži oksalate, spojeve koji kod osoba sklonih stvaranju bubrežnih kamenaca mogu povećati rizik od njihovog nastanka. Zbog toga se osobama koje već imaju ovu tegobu savjetuje umjeren unos.

Probleme može izazvati i kod ljudi koji pate od gastritisa, čira na želucu ili gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). Njegova prirodna kiselost može pojačati žgaravicu, peckanje i druge neugodne simptome.

Kod osoba s histaminskom intolerancijom paradajz također može izazvati reakcije poput glavobolje, crvenila kože ili probavnih smetnji.

Stručnjaci upozoravaju da zeleni dijelovi biljke, poput stabljike i listova, nisu namijenjeni za jelo jer sadrže alkaloide koji u većim količinama mogu biti štetni. Ni nedozreo paradajz nije preporučljiv za konzumaciju zbog povećanog sadržaja solanina.

U pojedinim slučajevima paradajz može utjecati i na djelovanje određenih lijekova, pa osobe koje koriste terapiju trebaju razgovarati sa svojim ljekarom ukoliko imaju nedoumice.

Važno je voditi računa i o higijeni. Kao i drugo svježe povrće, paradajz treba dobro oprati prije jela kako bi se smanjio rizik od bakterijskih infekcija, uključujući one koje mogu izazvati salmonela ili bakterija Escherichia coli.

Iako većina ljudi može bez problema uživati u paradajzu, osobe s navedenim zdravstvenim stanjima trebale bi biti opreznije i prilagoditi njegov unos svojim potrebama ili preporukama ljekara.