Zbližavanje kroz dodir
Još je Charles Darwin primijetio da šimpanze reagiraju smijehom kada ih se golica, što je protumačio kao prirodni oblik socijalnog zbližavanja. Današnja psihologija potvrđuje tu teoriju – golicanje potiče povjerenje, bliskost i emociju radosti među ljudima.
Pedijatri često preporučuju roditeljima da nježno golicanje koriste kao način povezivanja s djecom, naglašavajući da sve treba biti umjereno i zasnovano na međusobnom povjerenju. Tako se stvara emocionalna povezanost koja doprinosi osjećaju sigurnosti kod djeteta.
Senzorni odgovor: Više od igre
Naša koža obiluje nervnim završecima, posebno na tabanima, pazusima i trbuhu – upravo na mjestima koja su najosjetljivija na dodir. Golicanje aktivira te završetke i pokreće reakciju u hipotalamusu, dijelu mozga odgovornom za emocionalne i fiziološke reakcije.
Ovaj refleksni odgovor nije samo reakcija na dodir – on igra ulogu i u zaštitnom mehanizmu tijela, jer nas može upozoriti na potencijalne prijetnje, poput uboda insekata ili iritacija kože.
Zdravstvene koristi: Od ravnih tabana do boljeg sna
Jedna studija objavljena 2010. godine ukazala je da golicanje tabana može stimulirati nervne završetke povezane sa sakralnim pleksusom – dijelom nervnog sistema koji upravlja funkcijama karlice. Na taj način, ova jednostavna radnja može pomoći osobama koje imaju poteškoće sa zadržavanjem mokraće.
Također, kod osoba s ravnim tabanima, stimulacija stopala može potaknuti mišićnu aktivaciju i pomoći u korekciji hoda. Neki stručnjaci čak tvrde da golicanje može prekinuti štucanje, što su zabilježili i u kliničkoj praksi.
Zanimljivo je i istraživanje sa Univerziteta u Lidsu iz 2014. godine, koje pokazuje da blago golicanje traguša – dijela uha koji se nalazi na ulazu u ušnu školjku – može pomoći u snižavanju nivoa stresa i poboljšanju funkcije srca.
Hormoni sreće i smijeh
Golicanje gotovo uvijek izaziva smijeh – a smijeh, kao što je poznato, podstiče lučenje endorfina, tzv. hormona sreće. Osim što poboljšava raspoloženje, smijeh jača imunitet, poboljšava cirkulaciju i doprinosi boljem snu. Desetak minuta iskrenog smijeha dnevno može značajno poboljšati cjelokupno zdravlje.
Važno je znati granicu
Iako ima brojne koristi, golicanje mora biti dobrovoljno i u granicama koje su ugodne osobi. Prekomjerno ili neželjeno golicanje može izazvati anksioznost, osjećaj nelagode pa čak i fizičke posljedice kod osjetljivijih osoba.
Golicanje nije samo dječja igra – to je kompleksna reakcija tijela i uma koja, kada se koristi s pažnjom i u pravom kontekstu, može imati brojne prednosti za zdravlje. Pored smijeha, ono donosi povezanost, opuštanje i fiziološke koristi. Sljedeći put kada nekoga zagolicate, znajte da možda radite nešto dobro – i za srce, i za dušu.