Ako vam se ovo dešava dok ležite hitno se posavjetujte sa kardiologom
Stručnjaci upozoravaju da bi do 2040. godine broj pacijenata mogao biti duplo veći nego danas.
Prema podacima Američkog udruženja za kardiovaskularno zdravlje, između jedan i dva posto stanovništva razvijenih zemalja već se suočava s ovom bolešću, dok samo polovina pacijenata s uznapredovalim oblikom preživi pet godina nakon dijagnoze.
Srčana insuficijencija nastaje kada srce više ne može pumpati dovoljno krvi da bi organizmu obezbijedilo potrebne količine kiseonika i hranjivih materija. Među glavnim faktorima rizika su visok krvni pritisak, gojaznost, prekomjerna konzumacija alkohola i starija životna dob. Ljekari naglašavaju da je presudno započeti liječenje odmah nakon postavljanja dijagnoze.
Iako je riječ o ozbiljnom, ali čestom zdravstvenom problemu, mnogi ljudi ne prepoznaju na vrijeme simptome koji mogu ukazivati na srčanu slabost. Posebno treba obratiti pažnju na otežano disanje u ležećem položaju, poznato kao ortopneja.
– Kada zdrava osoba legne, krv se ravnomjerno raspoređuje i vraća ka srcu. Međutim, kod osoba sa srčanom insuficijencijom srce ne uspijeva da se izbori s povećanom količinom krvi, što dovodi do nakupljanja tečnosti u plućima i osjećaja kratkog daha – objašnjava kardiolog sa Univerziteta u Mičigenu.
Ako primijetite da teško dišete dok ležite, potrebno je da se što prije obratite ljekaru. Pravovremena dijagnoza i odgovarajuća terapija mogu znatno poboljšati kvalitet i dužinu života.
Osim ortopneje, na srčanu insuficijenciju mogu ukazivati i drugi simptomi: otežano disanje pri naporu (dispneja), hroničan umor, smanjena fizička izdržljivost i oticanje nogu. Rjeđe, ali značajne tegobe uključuju noćni kašalj, pad koncentracije, šumove pri disanju i iznenadno povećanje tjelesne težine.
Stručnjaci poručuju da je srčana insuficijencija bolest s kojom se može živjeti, ali samo uz redovne ljekarske kontrole, zdravu ishranu, umjerenu fizičku aktivnost i strogo pridržavanje terapije.