Žućkaste beonjače i povišen bilirubin? Možda je riječ o bezopasnom genetskom stanju
Kod osoba koje imaju ovaj sindrom jetra sporije razgrađuje bilirubin, pa se njegova količina u krvi povremeno može povećati.
Uzrok leži u promjeni gena UGT1A1, zbog koje tijelo proizvodi manju količinu enzima zaduženog za preradu bilirubina. Zbog toga se ovaj pigment ponekad zadržava u krvotoku u nešto većoj koncentraciji nego kod drugih ljudi.
Stručnjaci naglašavaju da se ovo stanje smatra bezopasnim i da se više opisuje kao posebnost metabolizma nego kao bolest.
Koji su najčešći simptomi
Većina ljudi s Gilbertovim sindromom nema izražene tegobe. Ipak, kod nekih se povremeno može pojaviti blago žutilo beonjača, a rjeđe i kože. Ova promjena obično nije opasna i često se povlači sama od sebe.
Povišenje bilirubina može biti izraženije u određenim situacijama, poput nedostatka sna, dehidracije, preskakanja obroka ili većeg fizičkog napora. Kod pojedinih osoba javljaju se i simptomi poput umora ili blage mučnine, ali nije uvijek sigurno da su direktno povezani sa samim sindromom.
Kako se postavlja dijagnoza
Gilbertov sindrom najčešće se otkriva prilikom rutinskih laboratorijskih analiza krvi. Nalazi obično pokazuju povišen nivo nekonjugovanog bilirubina, dok su ostali pokazatelji funkcije jetre uredni.
Upravo taj izolovani porast bilirubina pomaže ljekarima da isključe ozbiljnija oboljenja jetre ili druge poremećaje krvi. U većini slučajeva dodatna testiranja nisu potrebna.
Da li je potrebno liječenje
Budući da se radi o benignom stanju, posebna terapija najčešće nije potrebna. Ljekari obično savjetuju jednostavne životne navike koje mogu pomoći u održavanju stabilnog nivoa bilirubina.
Redovni obroci, dovoljan unos tečnosti i izbjegavanje dugih perioda posta mogu smanjiti pojavu simptoma. Također je važno da ljekari znaju za postojanje sindroma prije propisivanja određenih lijekova.
Moguće prednosti povišenog bilirubina
Iako se povišen bilirubin često doživljava kao zdravstveni problem, naučna istraživanja pokazuju da on može imati i zaštitnu ulogu u organizmu. Bilirubin djeluje kao snažan antioksidans koji pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja.
Neke studije sugeriraju da osobe s Gilbertovim sindromom mogu imati manji rizik od određenih kardiovaskularnih bolesti, kao i pojedinih metaboličkih poremećaja. Međutim, stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ove pretpostavke u potpunosti potvrdile.
Život s ovim sindromom
Gilbertov sindrom ne utiče na očekivani životni vijek niti dovodi do teških oštećenja jetre. Većina ljudi koji ga imaju vodi potpuno normalan život bez posebnih ograničenja.
Uz zdrav način života i redovne kontrole, ovo stanje obično ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem.