Prestanite kriviti gene: Okoliš i dob postaje ključan faktor za zdravlje

Umjesto toga, na razvoj bolesti u starijoj dobi presudan utjecaj ima okoliš i proces starenja sam po sebi.

Što kažu istraživanja?

Genetika i rana dob

Prema brojnim genetskim studijama, nasljeđe gena najviše određuje rizik za bolesti i zdravstvene probleme u mlađim godinama. Također, genetske varijacije pomažu razumjeti predispozicije za neke rijetke bolesti i uvjete naslijeđene od roditelja.

Utjecaj starenja i okoliša u kasnijoj dobi

Istraživanja s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu, kao i drugi timovi, pokazala su da se nakon 50. ili 55. godine života genetski utjecaj na razvoj bolesti značajno smanjuje. Do izražaja dolaze čimbenici kao što su kvalitet zraka, voda koju pijemo, prehrana, izloženost toksinima, stres i način života.

Kako starimo, tkiva u našem tijelu postaju podložnija promjenama i mutacijama koje nisu nužno povezane s genetikom koju smo naslijedili. Regeneracija stanica usporava, a mutacije se nakupljaju, povećavajući rizik od kroničnih bolesti kao što su rak, demencija, dijabetes i srčane bolesti.

Čak i identični blizanci, koji dijele istu DNK, mogu s godinama pokazivati različite obrasce starenja i zdravstvenih problema, što dodatno potvrđuje važnost okolišnih i životnih faktora.

Prevencija i životni stil postaju ključni

Promjene u prehrani, redovna tjelovježba, izbjegavanje štetnih tvari poput duhana i zagađenog zraka te mentalna higijena mogu značajno smanjiti rizik od bolesti u kasnijim godinama.

Dok je ranije genetska analiza bila fokusirana na rano otkrivanje rizika, danas se sve više naglašava važnost prilagodbe liječenja i prevencije individualnim okolnostima i životnoj dobi pacijenta.

Kvaliteta okoliša, poput čiste vode i zraka, izloženost kemikalijama te socijalni faktori (stres, podrška zajednice) mogu imati presudan utjecaj na zdravlje starijih osoba.