Neurološke posljedice leptospiroze – od ukočenog vrata do kome

Ipak, u određenom broju slučajeva infekcija može napredovati do ozbiljnih neuroloških komplikacija, uključujući aseptični meningitis i encefalitis, pa čak i komu.

Kada bakterija pređe krvno-moždanu barijeru

Neuroleptospiroza nastaje kada Leptospira penetrira krvno-moždanu barijeru, što dovodi do upalnog odgovora u centralnom živčanom sistemu. Aseptični meningitis javlja se u 10–15 % hospitaliziranih slučajeva leptospiroze, dok su encefalitis i akutna demijelinizirajuća stanja rjeđa, ali klinički značajnija.

U studiji provedenoj u Brazilu 2017. godine (Emerging Infectious Diseases), autori su dokumentirali slučajeve neuroloških simptoma koji uključuju konfuziju, rigidnost vrata, napade i u rijetkim slučajevima čak i paralizu, posebno kod pacijenata sa zakašnjelim liječenjem ili oslabljenim imunološkim odgovorom.

Prof. dr. David Haake, stručnjak za leptospirozu sa Univerziteta UCLA, upozorava kako se "ista često smatra 'blagom groznicom', ali kada zahvati CNS, posljedice mogu biti dugotrajne i ozbiljne – posebno kod djece i starijih osoba."

Neurološke komplikacije obično se pojavljuju u drugoj fazi bolesti (tzv. imunološka faza), koja se javlja nakon kratkog perioda kliničkog poboljšanja. Ključni dijagnostički alati uključuju lumbalnu punkciju, serološke testove (MAT – microscopic agglutination test) te PCR analizu cerebrospinalne tekućine.

Neurološke komplikacije leptospiroze, iako rijetke, mogu biti po život opasne.

Pravovremena dijagnoza i agresivna antibiotska terapija (obično penicilin G ili ceftriakson) presudni su za izbjegavanje trajnih neuroloških posljedica.