Od prvih znakova do teških komplikacija: Šta trebate znati o ALS-u?

Amiotrofična lateralna skleroza je progresivna neurološka bolest koja zahvata motorne neurone – specijalizirane nervne ćelije koje prenose signale iz mozga i kičmene moždine do mišića.

Kada ti neuroni počnu propadati, mišići slabe jer više ne dobijaju impulse potrebne za rad.

Bolest se s vremenom pogoršava i dovodi do gubitka sposobnosti kretanja, govora, gutanja, a u uznapredovaloj fazi i disanja.

Trenutno ne postoji terapija koja može izliječiti ALS, već se liječenje usmjerava na ublažavanje simptoma i usporavanje napredovanja bolesti.

Prvi znakovi bolesti

Početni simptomi često su blagi i mogu proći nezapaženo. Kod nekih osoba bolest započinje slabošću u šaci ili stopalu, dok kod drugih prvi problem može biti otežan govor ili gutanje.

Najčešći simptomi uključuju:

• slabost u rukama ili nogama
• nespretnost i česta spoticanja
• grčeve i trzaje mišića
• otežan ili usporen govor
• poteškoće pri gutanju
• promjene u ponašanju ili emocijama

Kako bolest napreduje, zahvata sve više mišićnih grupa, što dovodi do značajnog smanjenja pokretljivosti. U većini slučajeva čula poput vida, sluha i mirisa ostaju očuvana.

Šta se događa u organizmu?

Motorni neuroni dijele se na gornje, koji prenose signale iz mozga, i donje, koji povezuju kičmenu moždinu s mišićima. Kod ALS-a dolazi do postepenog oštećenja obje grupe. Kada neuroni odumru, mišići više ne mogu pravilno funkcionisati, što dovodi do njihove atrofije.

U manjem broju slučajeva bolest ima genetsku osnovu, dok kod većine oboljelih tačan uzrok nije poznat. Naučnici pretpostavljaju da se radi o kombinaciji nasljednih i okolišnih faktora.

Faktori rizika

Iako ALS može pogoditi odrasle osobe različite dobi, učestalost raste s godinama, naročito nakon šezdesete. U manjem procentu slučajeva bolest je nasljedna.

Istraživanja su ukazala i na moguće povezanosti s pušenjem, izloženošću određenim hemikalijama te pojedinim profesionalnim rizicima, ali jasna i jedinstvena veza još nije potvrđena.

Važnost podrške i pravovremene dijagnoze

Iako je riječ o teškom oboljenju bez lijeka, rana dijagnoza omogućava bolju organizaciju terapije, fizikalne rehabilitacije i psihološke podrške. Multidisciplinarni pristup može značajno doprinijeti kvalitetu života oboljelih.

ALS ostaje izazov za savremenu medicinu, a istraživanja usmjerena na pronalazak učinkovitijih terapija i dalje su u toku.