Evropska unija (EU) ove zime ne očekuje nestašice antibiotika, nakon godina problema sa dostupnošću lijekova tokom zimskih mjeseci, saopćila je Evropska agencija za lijekove (EMA).
Tokom januara 2024. godine, 19 zemalja Evropskog ekonomskog prostora (EEA) zabilježilo je nestašice antibiotika, od čega je 11 zemalja imalo kritične nestašice. Međutim, prema EMA-i, trenutno ne postoje indikacije da bi se slična situacija mogla ponoviti ove sezone. Upotreba antibiotika između zimskih perioda 2024. i 2025. ostala je stabilna, što smanjuje rizik od prekida u snabdijevanju.
Amoksicilin, jedan od najčešće korištenih antibiotika, suočavao se sa ozbiljnim nestašicama od 2022. do juna 2025. godine, kada je EMA uklonila ovaj lijek sa liste za praćenje nestašica i povukla prethodna upozorenja.
 (26).jpg)
Trenutno se 36 lijekova nalazi u ograničenoj dostupnosti unutar EU, prema EMA-i, ali nijedan od njih nisu antibiotici. Većina tih lijekova nisu namijenjeni širokoj upotrebi, uključujući lijekove za hemoterapiju i antipsihotike, za koje postoje dostupne alternative.
Ipak, nestašice lijekova i dalje predstavljaju mogući rizik. Izvještaj Evropskog revizorskog suda ukazuje da su nestašice lijekova hronični problem unutar EU, sa rekordnim nivoima zabilježenim 2023. i 2024. godine. Glavni uzroci uključuju nagle poraste potražnje, ali najčešće su posljedica problema u lancu snabdijevanja.
Pandemija COVID-19 dodatno je otkrila ranjivosti u snabdijevanju i rizike od prekida izvoza, što je naglasilo potrebu za otpornijim lancem snabdijevanja. EU i dalje u velikoj mjeri zavisi od aktivnih farmaceutskih sastojaka (API) iz inostranstva, prvenstveno iz Indije i Kine. Prema izvještaju Wilfried Martens Centra za evropske studije, oko 80% API korištenih u Evropi i približno 40% gotovih lijekova potiče iz ovih zemalja.
U odgovoru na ovu zavisnost, EU je nedavno predstavila Critical Medicines Act, zakon koji ima za cilj jačanje sigurnosti snabdijevanja i dostupnosti ključnih lijekova, sa prioritetom na dobavljače unutar EU. Novi prijedlog promoviše i princip „Kupuj evropski“, gdje javne nabavke favorizuju proizvođače koji značajan dio svojih ključnih lijekova proizvode u EU, umjesto da se odlučuju samo po cijeni.
Iako postoje jasni planovi za smanjenje zavisnosti od stranih dobavljača i jačanje proizvodnje unutar EU, revizorski izvještaj naglašava da praktični okvir za rješavanje nestašica još uvijek nije potpuno razvijen, a alati za prevenciju i reagovanje su u ranoj fazi primjene.
Evropski zvaničnici ipak ističu da je trenutna situacija sa antibioticima stabilna i da ne postoji neposredan rizik za pacijente, ali pozivaju na kontinuirani nadzor i unapređenje otpornosti lanca snabdijevanja lijekovima.
Nadbubrežna žlijezda otkriva koliko smo zapravo pod stresom
Sedam najčešćih uzroka bolova u koljenu i kako ih ublažiti
Maslina i maslinovo ulje: Dar prirode za zdravlje i dugovječnost
