Zašto su bolesti srca i dalje najveći ubica u EU

Prema podacima OECD-a, oko 62 miliona ljudi u EU danas živi s nekom vrstom bolesti srca ili krvnih sudova, što ovaj problem čini ne samo zdravstvenim, već i društvenim i ekonomskim izazovom.

Iako je očekivani životni vijek u Evropi porastao zahvaljujući napretku u prevenciji i liječenju, bolesti poput srčanog i moždanog udara i dalje dominiraju statistikom smrtnosti. Posebno zabrinjava podatak da muškarci u većini zemalja EU umiru od ovih bolesti znatno češće nego žene.

Stručnjaci ističu da se veliki dio rizika može spriječiti. Visok krvni pritisak, povišen šećer u krvi, loša ishrana, pušenje i fizička neaktivnost i dalje su među glavnim uzrocima obolijevanja. U Evropskoj uniji čak tri četvrtine smrti od kardiovaskularnih bolesti povezano je s faktorima na koje se može utjecati promjenom načina života.

Razlike među državama su velike

Dok zemlje poput Francuske, Španije i Danske bilježe relativno niske stope smrtnosti, istočna i centralna Evropa i dalje se suočavaju s mnogo težom slikom, uz visoke stope pušenja, gojaznosti i konzumacije alkohola.

Osim ljudskog gubitka, cijena za društvo je ogromna. Procjenjuje se da kardiovaskularne bolesti EU godišnje koštaju oko 282 milijarde eura kroz troškove liječenja, izgubljenu produktivnost i brigu o oboljelima.

Evropska komisija najavila je prvi zajednički plan za borbu protiv ovih bolesti, s ciljem jačanja prevencije i bolje koordinacije među državama. Poruka je jasna: bez ozbiljnih i dugoročnih mjera, teret bolesti srca i krvnih sudova nastavit će rasti.