Može li umjetna inteligencija pomoći ili dodatno otežati medicinski posao?
Dok sve više ljekara širom svijeta osjeća posljedice hroničnog preopterećenja, postavlja se pitanje – hoće li tehnologija, posebno umjetna inteligencija (UI), olakšati svakodnevni rad ili dodatno zakomplikovati stvari?
Na Svjetskom zdravstvenom samitu u Berlinu, koji je trajao tri dana, okupljeni stručnjaci iz oblasti medicine i nauke raspravljali su o mogućim rješenjima za krizu u zdravstvenom sektoru i preopterećenost medicinskog osoblja.
Direktor Samita, Axel Pries, upozorio je na to da ljekari sve manje vremena provode s pacijentima, a sve više za kompjuterima, rješavajući administrativne zadatke.
„Mnogi zdravstveni radnici danas osjećaju da se više ne bave onim za što su se školovali – neposrednim radom s pacijentima – već su pretvoreni u dio ogromnog birokratskog sistema“, rekao je Pries.
Kao jedno od mogućih rješenja naveo je umjetnu inteligenciju, ali je istovremeno izrazio oprez.
„Zanimljivo je da su digitalni sistemi upravo jedan od glavnih uzroka izgaranja među američkim ljekarima u posljednjih 20 godina. Ti sistemi nisu bili pametni – bili su glupi. Umjesto da pomognu, tjerali su ljekare da klikću po svakom polju i rade još više“, istakao je.
Hoće li UI pomoći ili odmoći?
Umjetna inteligencija može biti korisna, ali samo ako se pravilno implementira i koristi pouzdane podatke. Pries je naglasio da loš kvalitet podataka može dovesti do pogrešnih zaključaka i neprimjenjivih rješenja.
„Ako je UI obučena na podacima iz, recimo, Amerike, možda neće biti korisna za ljude iz Kine ili Afrike. Slični problemi postoje i kada je riječ o zastupljenosti spolova“, rekao je.
Pored toga, otvorila su se i pitanja zaštite privatnosti i korištenja podataka. Pries je ukazao na paradoks savremenog društva:
„Ljudi danas bez problema dijele privatne informacije na društvenim mrežama, ali su vrlo oprezni kada se govori o službenoj upotrebi tih podataka. Ja lično vidim veliku razliku između toga da svoje podatke dam Amazonu ili Googleu i da ih dam, recimo, bolnici Charité.“
Ljekari gube sate zbog birokratije
Prema istraživanju medicinskog sindikata Marburger Bund iz 2020. godine, bolnički ljekari u Njemačkoj svakodnevno troše u prosjeku tri sata na administrativne obaveze – vrijeme koje bi mogli provesti s pacijentima. Ova situacija utiče na više od 60 posto medicinskih radnika.
Stručnjaci su saglasni: umjetna inteligencija ima potencijal da olakša posao, ali samo ako se uvede pametno i uz političku podršku. U suprotnom, digitalizacija će samo produbiti problem izgaranja među zdravstvenim radnicima.
Kako vratiti mentalnu snagu kada osjećate da je sve "previše"
