Rani znak demencije nije uvijek zaboravljanje: Jednu promjenu drugi mogu primijetiti prije vas

Novo istraživanje ukazuje na još jedan mogući znak na koji bi trebalo obratiti pažnju – promjene u glasu.

Istraživači sa Univerziteta Drexel u Philadelphiji analizirali su zdravstvene podatke više od 833.000 pacijenata kako bi ispitali postoji li veza između poremećaja glasa i kasnijeg kognitivnog propadanja.

Rezultati su pokazali da su osobe kod kojih je došlo do pogoršanja kvaliteta glasa, a koje pritom nisu imale gubitak sluha, imale 58 posto veći rizik od demencije ili kognitivnog oštećenja u poređenju s osobama bez poremećaja glasa.

Promjena glasa može biti razlog za provjeru

Kvalitet glasa može se mijenjati iz različitih razloga, pa sama promjena ne znači da osoba ima demenciju. Ipak, autori istraživanja smatraju da bi ovaj simptom mogao biti zanimljiv u procjeni ranih kognitivnih promjena.

Veza bi mogla biti i indirektna. Osoba koja zbog problema s glasom teže razgovara, osjeća nelagodu prilikom govora ili joj vlastiti glas smeta, može početi izbjegavati druženja i razgovore.

Takvo povlačenje iz društvenih aktivnosti može značiti manje svakodnevne mentalne stimulacije, što je jedan od mogućih faktora povezanih s kognitivnim zdravljem.

Istraživači su pritom primijetili da se poremećaji glasa mogu pojaviti i kod nekih neuroloških bolesti. Kao primjer navode Parkinsonovu bolest, kod koje se promjene glasa mogu javiti i prije drugih fizičkih simptoma.

Šta je pokazala analiza?

Podaci korišteni u istraživanju prikupljani su tokom redovnih pregleda u američkim ordinacijama primarne zdravstvene zaštite. Pacijenti su praćeni najmanje godinu dana prije nego što im je evidentiran poremećaj glasa ili gubitak sluha.

Kada su istraživači uporedili različite grupe, pokazalo se da je kod osoba bez poremećaja glasa veza između problema sa sluhom i kognitivnog propadanja bila slabija nego veza između poremećaja glasa i kognitivnih problema.

Posebno izražen rizik zabilježen je kod ljudi koji su imali i poremećaj glasa i gubitak sluha. Međutim, i osobe koje su imale samo poremećaj glasa bile su izložene većem riziku nego one koje su imale samo probleme sa sluhom.

Ovo nije dokaz da promjena glasa uzrokuje demenciju

Istraživači naglašavaju da rezultati pokazuju povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu.

Drugim riječima, promjena glasa ne znači da će osoba razviti demenciju, niti se na osnovu ovog simptoma može postaviti dijagnoza. Za sada nije jasno ni da li bi liječenje poremećaja glasa moglo utjecati na razvoj ili napredovanje kognitivnih problema.

Ipak, ako neko primijeti da mu se glas duže vrijeme mijenja, posebno ako se problem ponavlja ili ga prate druge neuobičajene promjene, razgovor s ljekarom može biti dobar prvi korak. Prema istraživačima, otorinolaringolog može procijeniti problem s glasom i, kada je potrebno, preporučiti dodatnu kognitivnu procjenu.

Studija je objavljena u časopisu Journal of Voice, a autori ističu da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se promjene glasa mogu koristiti kao pouzdan pokazatelj kognitivnog propadanja.