Ovo nije "samo glavobolja": Milion ljudi u Austriji zna kako izgleda prava migrena
Za oko milion ljudi u Austriji, migrena nije povremena glavobolja već ozbiljna, hronična bolest koja utiče na posao, porodicu i kvalitet života.
Iako migrena pogađa veliki broj ljudi, iznenađujuće je da gotovo polovina pacijenata nikada nije potražila stručnu pomoć. „Žene posebno često potcjenjuju svoje simptome“, kaže neurologinja dr. Nora Hennes-Hergovich iz Beča. „Mnoge misle da pate od običnih tenzijskih glavobolja, a zapravo imaju migrene. Radi se o ozbiljnom neurološkom poremećaju, koji se često ne prepoznaje na vrijeme.“
Migrena – ko je pogođen?
Oko 20% svjetske populacije povremeno doživljava migrene, dok se kod oko 2% razvija hronični oblik – što znači da imaju glavobolje više od 15 dana mjesečno. U Austriji migrena pogađa oko milion ljudi. Najčešće se javlja kod osoba između 20. i 50. godine života. Žene su pogođene tri puta češće od muškaraca, ali to ne znači da muškarci nisu u riziku – njihova stanja se, zapravo, rjeđe dijagnosticiraju.
Šta se dešava u mozgu?
Migrena nije psihički problem niti rezultat umišljanja. Radi se o jasno utvrđenom neurološkom poremećaju. Tokom napada dolazi do poremećaja u centralnom nervnom sistemu i trigeminalnom živcu, koji prenosi bolne impulse iz glave i lica. Oslobađaju se određene supstance (poput CGRP – „Calcitonin Gene-Related Peptide“) koje izazivaju upalne reakcije u mozgu, dok mozak postaje preosjetljiv na svjetlost, zvuk i druge podražaje.
Tipični simptomi uključuju:
Jednostranu, pulsirajuću bol
Mučninu i povraćanje
Osjetljivost na svjetlo i zvuk
Pojavu aure (vizualni fenomeni poput svjetlucanja ili crnih tačaka)
Migrena može biti epizodna ili hronična, a intenzitet i učestalost variraju tokom života – posebno kod žena u fazama poput puberteta, trudnoće ili menopauze.
Uzroci i okidači
Migrena je često nasljedna. No, napade najčešće izazivaju tzv. okidači, poput:
Hormonalnih promjena
Nedostatka sna
Preskakanja obroka
Fizičkog ili emocionalnog stresa
Promjena vremena
Jarke svjetlosti ili buke
„Ideja da migrenu imaju samo ambiciozni, perfekcionistički tipovi ljudi je mit“, kaže prof. dr. Christian Wöber iz Bečke univerzitetske bolnice. „Svi smo pod stresom. Važno je prepoznati kada on postaje prevelik i naučiti ga kontrolisati.“
Može li se migrena liječiti?
Migrena nije izlječiva, ali se može efikasno držati pod kontrolom. Prvi i najvažniji korak je – pravilna dijagnoza.
„U mojoj ordinaciji najvažnija je detaljna anamneza“, kaže dr. Hennes-Hergovich. „Moramo utvrditi da li pacijent zaista ima migrenu, ili kombinaciju s drugim vrstama glavobolje, kao što su tenzijskog tipa.“
Dnevnik glavobolje se pokazao kao odličan alat – pomaže da se prati učestalost napada, trajanje, okidači i efekat terapije.
Šta može pomoći?
Danas su dostupni moderni lijekovi, uključujući specifične terapije koje ciljaju CGRP – ključni faktor u razvoju migrene. Također, mnogim pacijentima pomažu:
Promjene načina života
Redovna fizička aktivnost
Uvođenje rutine spavanja
Tehnike relaksacije i meditacija
Ograničavanje kofeina i alkohola
U ljekarskoj praksi često se kombinuju preventivna i akutna terapija, u zavisnosti od učestalosti i težine napada.
Migrena nije slabost, ni „samo“ glavobolja. To je ozbiljno zdravstveno stanje koje zaslužuje pažnju i razumijevanje – i od strane pacijenata, i od društva. Rana dijagnoza, edukacija i prava terapija mogu značajno poboljšati kvalitet života oboljelih.
Ako mislite da imate migrene – obratite se ljekaru. Nemojte trpiti u tišini.