Ljekari sve češće otkrivaju rak kod mladih: Evo šta bi mogao biti uzrok
Novo istraživanje američkih naučnika moglo bi ponuditi jedno od mogućih objašnjenja za ovaj fenomen. Prema njihovim rezultatima, mlađe generacije biološki stare brže nego što pokazuje njihov stvarni broj godina, što bi moglo povećati rizik od razvoja pojedinih vrsta raka prije 50. godine života.
Sve više mladih pacijenata
Suzani je rak debelog crijeva dijagnosticiran kada je imala samo 28 godina, dok je Andre saznao da boluje od raka pluća u 34. godini. Oboje su svoja iskustva podijelili na društvenim mrežama, ali danas, nažalost, nisu usamljeni primjeri.
Njemački centar za istraživanje raka (DKFZ) bilježi značajan porast broja slučajeva raka debelog crijeva među osobama između 20 i 39 godina. Sličan trend prisutan je i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je učestalost obolijevanja još izraženija.
Osim raka debelog crijeva, stručnjaci sve češće kod mlađih osoba dijagnosticiraju i rak koštane srži te rak tijela maternice.
Ipak, prosječna dob u trenutku postavljanja dijagnoze raka u Njemačkoj i dalje iznosi oko 69 godina.
Šta je biološka, a šta hronološka starost?
Naučnici s Medicinskog fakulteta Univerziteta Washington analizirali su moguću povezanost između biološke starosti organizma i pojave raka kod mlađih osoba.
Hronološka starost predstavlja broj godina koje je osoba navršila, dok biološka starost pokazuje u kojoj mjeri je organizam zaista ostario.
Različiti organi ne stare jednakom brzinom, pa jetra, srce ili mozak iste osobe mogu imati različitu biološku starost, bez obzira na godine života.
Prema riječima dr. Rona Jahimovica, hematologa i onkologa sa Univerzitetske bolnice u Kelnu te voditelja istraživačke grupe pri Institutu Max Planck za biologiju starenja, ovo je prvo istraživanje koje ukazuje na vezu između ubrzanog biološkog starenja mlađih generacija i ranije pojave raka.
Ipak, naglašava da je riječ o korelacijskoj studiji, što znači da nije dokazala direktnu uzročno-posljedičnu vezu, već je pokazala snažnu povezanost između ovih pojava.
Kako se određuje biološka starost?
Biološku starost nije moguće utvrditi jednim pregledom ili analizom.
Ona se procjenjuje kombinacijom više metoda, uključujući epigenetske testove koji analiziraju hemijske promjene na DNK, laboratorijske nalaze krvi, mjerenje dužine telomera – zaštitnih završetaka hromozoma – te procjenu rada organa i kognitivnih sposobnosti.
Autori istraživanja analizirali su podatke više od 150.000 ispitanika iz britanske biomedicinske baze UK Biobank.
Rezultati su pokazali da osobe rođene između 1965. i 1974. godine imaju izraženiji jaz između hronološke i biološke starosti u odnosu na generacije rođene početkom pedesetih godina prošlog stoljeća.
Dodatna analiza provedena na više od 10.000 ispitanika u SAD-u pokazala je da su razlike još veće kod osoba rođenih tokom devedesetih godina.
Prema autorima studije, ljudi rođeni devedesetih u Australiji, Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD-u imaju najmanje četiri puta veći rizik od ranog razvoja raka debelog crijeva u poređenju s generacijama rođenim šezdesetih godina.
Može li način života usporiti biološko starenje?
Ranije se vjerovalo da način života određuje čak 75 do 90 posto biološke starosti, ali noviji podaci pokazuju nešto drugačiju sliku.
Dr. Jahimovic smatra da približno polovina procesa starenja zavisi od genetike, dok na drugu polovinu možemo utjecati vlastitim navikama.
Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, kvalitetan san, izbjegavanje droga i prekomjernog unosa alkohola mogu usporiti biološko starenje organizma.
Dodaje i da društveni kontakti imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja te ih ne treba zanemariti.
Zašto mlađe generacije stare brže?
Stručnjaci još nemaju konačan odgovor, ali postoje određene pretpostavke.
Epidemiologinja Tanwei Yuan iz Njemačkog centra za istraživanje raka smatra da su među mogućim razlozima sve češća gojaznost u mlađoj dobi, sjedilački način života i nedostatak sna, što se povezuje s dugotrajnim boravkom pred ekranima.
Prema njenim riječima, rezultati nove studije dobro se uklapaju u dosadašnje pretpostavke o razlozima porasta broja mladih oboljelih od raka.
Obratite pažnju na signale koje vam tijelo šalje
Tanwei Yuan ističe da zdrav način života može pomoći u smanjenju rizika od razvoja malignih bolesti, ali upozorava da je jednako važno na vrijeme reagovati na simptome.
"Ako primijetite da se ne osjećate dobro ili imate tegobe koje traju, javite se ljekaru i obavite pregled", savjetuje ona.
I sama je prošle godine, nakon određenog perioda zdravstvenih tegoba, saznala da ima polip na debelom crijevu.
Takve promjene u početku su uglavnom dobroćudne, ali bez liječenja i uklanjanja mogu prerasti u maligni tumor.
Hoće li biološka starost postati dio redovnih pregleda?
Za sada odgovor glasi – ne.
Dr. Jahimovic ističe da određivanje biološke starosti još nije dio standardne medicinske prakse i da se trenutno koristi isključivo u naučnim istraživanjima.
Ipak, vjeruje da bi upravo procjena biološke starosti u budućnosti mogla imati važnu ulogu u prevenciji raka i procjeni individualnog rizika.
Kako kaže, riječ je o pravcu kojim bi medicina mogla krenuti u narednim godinama, a ovu studiju smatra važnim korakom ka boljem razumijevanju zašto se rak sve češće javlja kod mlađih ljudi.