Visok krvni pritisak nije uvijek samo problem srca: Može upozoravati i na oštećenje bubrega
Upravo zbog toga hronična bolest bubrega često ostaje neotkrivena sve dok ne uznapreduje. Jedan od pokazatelja koji može ukazivati na problem jeste povišen krvni pritisak, zbog čega ga ne bi trebalo posmatrati samo kao zasebno zdravstveno stanje.
Bubrezi imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti i minerala u organizmu. Iz krvi uklanjaju otpadne materije, regulišu količinu soli i vode te učestvuju u kontroli krvnog pritiska. Kada njihov rad oslabi, ove funkcije postaju otežane, a posljedice se mogu odraziti na cijeli organizam.
Kakva je veza između bubrega i krvnog pritiska?
Krvni pritisak i zdravlje bubrega međusobno su povezani. Dugotrajno povišene vrijednosti pritiska mogu oštetiti sitne krvne sudove u bubrezima, koji su neophodni za pravilno filtriranje krvi.
Međutim, problem može djelovati i u suprotnom smjeru. Kada bubrezi ne rade kako treba, organizam teže izbacuje višak soli i vode. Zadržavanje tečnosti može dodatno povećati krvni pritisak, čime se stvara začarani krug u kojem jedno stanje pogoršava drugo.
Kod osoba s hroničnom bolešću bubrega može se javiti i takozvana rezistentna hipertenzija. Riječ je o stanju u kojem krvni pritisak ostaje povišen uprkos primjeni terapije i teško se dovodi pod kontrolu.
Bolest koja može godinama ostati bez simptoma
Jedan od najvećih izazova kod hronične bolesti bubrega jeste to što se u početnim fazama često ne pojavljuju jasni znakovi upozorenja. Osoba se može osjećati sasvim dobro, a da funkcija bubrega već bude oslabljena.
Zbog toga se bolest nerijetko otkrije tokom rutinskih pregleda ili analiza krvi i urina koje su urađene iz nekog drugog razloga.
Visok krvni pritisak jedan je od važnih faktora rizika za razvoj hronične bolesti bubrega, a može biti i posljedica već postojećeg oštećenja. Prema podacima Američkog nacionalnog instituta za dijabetes, bolesti organa za varenje i bolesti bubrega, gotovo svaka peta odrasla osoba s hipertenzijom ima i oboljenje bubrega.
Kada bolest uznapreduje, mogu se pojaviti simptomi poput stalnog umora, oticanja stopala, članaka i šaka, mučnine, otežanog disanja, krvi u mokraći ili češćeg mokrenja tokom noći.
Ipak, ne treba čekati pojavu ovih tegoba da bi se provjerilo stanje bubrega. Njihovo odsustvo ne znači nužno da organi funkcionišu bez poteškoća.
Ko bi trebao provjeriti funkciju bubrega?
Posebnu pažnju trebale bi obratiti osobe koje imaju visok krvni pritisak ili dijabetes, jer se nalaze u grupi s povećanim rizikom od razvoja hronične bolesti bubrega.
Ljekar može preporučiti jednostavne laboratorijske pretrage krvi i urina kako bi provjerio rade li bubrezi pravilno. Ovisno o nalazima i zdravstvenom stanju pacijenta, mogu biti potrebne i redovne kontrole.
Pravovremeno otkrivanje problema važno je jer se napredovanje bolesti u mnogim slučajevima može usporiti odgovarajućim liječenjem i kontrolom faktora rizika.
Kontrola pritiska važna je i za očuvanje bubrega
Održavanje krvnog pritiska u preporučenim granicama jedan je od najvažnijih koraka u zaštiti bubrega. Ako je pritisak dugotrajno povišen, njegovo regulisanje može pomoći u smanjenju daljnjeg oštećenja.
Kod osoba kojima je dijagnosticirana bolest bubrega, ljekar može propisati terapiju koja istovremeno pomaže u kontroli pritiska i usporavanju pogoršanja bubrežne funkcije.
Zato povišene vrijednosti krvnog pritiska ne treba zanemarivati, čak ni kada ne izazivaju nikakve tegobe. Redovne kontrole i pravovremene analize mogu pomoći da se problem otkrije prije nego što se pojave ozbiljniji simptomi.