Umjetna inteligencija u bolnicama: Pomaže li zaista ljekarima ili samo stvara dodatni stres?

Na Svjetskom zdravstvenom samitu u Berlinu pokrenuta je rasprava o opterećenju zdravstvenih radnika, dok doktori hitne pomoći i primarne zaštite širom svijeta i dalje rade duge smjene, suočavaju se s administrativnim pritiscima i mentalnim umorom.

Direktor samita, Axel Pries, kritikovao je preopterećenost bolničkih ljekara birokratskim zadacima. „Mnogi doktori osjećaju da više ne rade ono za šta su školovani – da provode kvalitetno vrijeme s pacijentima – nego da pune ogromnu administrativnu mašineriju,“ rekao je.

Pries je istakao da tehnologija može biti rješenje, ali samo ako je pravilno implementirana. „U Americi su mnogi ljekari izgorjeli zbog digitalnih sistema koji nisu bili pametni – morali su pritiskati svako dugme i raditi još više,“ objasnio je.

On dodaje da kvalitet podataka igra ključnu ulogu. Ako sistem koristi pogrešne podatke, može biti neučinkovit za različite populacije ili neadekvatan po pitanju rodne zastupljenosti. Takođe, mnogi izražavaju zabrinutost zbog zaštite podataka, iako su spremni dijeliti osobne informacije na društvenim mrežama.

Prema istraživanju sindikata Marburger Bund iz 2020. godine, bolnički ljekari u Njemačkoj dnevno prosječno gube tri sata na administraciju – vrijeme koje bi mogli provesti s pacijentima. Situacija pogađa 60 posto medicinskih profesionalaca.

Stručnjaci upozoravaju da digitalizacija može pomoći, ali samo ako je jednostavna i praktična. Bez toga, ljekari će se suočavati s još većim rizikom od izgaranja.