Nova dopuna Liste lijekova, ali ključna pitanja ostaju: Koliko će pacijenata dobiti terapiju?

Prema objavi Vlade FBiH, odlukom su proširene mogućnosti liječenja lijekovima pembrolizumab i atezolizumab za pacijente oboljele od više teških malignih bolesti.

Međutim, u objavljenoj informaciji nije navedeno koliko je novih indikacija prošireno, koje su konkretne indikacije obuhvaćene odlukom niti koliko bi pacijenata koji trenutno čekaju terapiju moglo ostvariti pravo na liječenje po osnovu ove dopune.

Za pacijente je upravo to ključno. Ako je donesena odluka koja otvara nove mogućnosti liječenja, javnost i pacijenti imaju pravo znati šta dopuna konkretno donosi, koliko novih indikacija je odobreno, koji pacijenti sada mogu ostvariti pravo na ove terapije, koliko pacijenata sa liste čekanja Fonda solidarnosti će moći dobiti priliku za liječenje, kada će proširene indikacije početi biti primjenjivane u praksi.

To su pitanja na koja su pacijenti očekivali jasan i potpun odgovor od Federalnog ministarstva zdravstva i ministra Nediljka Rimca, ali ni ovom prilikom javnosti nisu predstavljene ključne informacije o tome šta odluka konkretno znači za pacijente.

Dopuna nije isto što i revizija Liste

Pacijenti godinama zagovaraju cjelovitu reviziju Liste lijekova Fonda solidarnosti, a ne povremene parcijalne dopune.

Važeća Lista lijekova Fonda solidarnosti donesena je 2019. godine. Od tada je bilo više izmjena i dopuna, ali, prema nalazima Ureda za reviziju institucija u FBiH, revizija Liste nije izvršena od 2019. godine, iako je Vlada FBiH još 2022. godine zadužila Federalno ministarstvo zdravstva i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja da revidiraju postojeću Listu i predlože novu, usklađenu s finansijskim mogućnostima Fonda solidarnosti. Ured za reviziju je upozorio i da su pacijentima time potencijalno uskraćene mogućnosti liječenja učinkovitijim i savremenijim lijekovima.

Federalno ministarstvo zdravstva na svojoj službenoj stranici navodi osnovnu Listu iz 2019. godine, uz naknadne odluke o njenim dopunama i izmjenama iz 2023., 2024. i dvije iz 2026. godine.

Tako je, naprimjer, u augustu 2023. godine Lista dopunjena lijekovima za liječenje cistične fibroze. U martu 2024. godine dodani su lijekovi nusinersen i risdiplam za liječenje spinalne mišićne atrofije, dok je krajem 2024. godine ponovo izmijenjen dio koji se odnosi na terapije za cističnu fibrozu i 2026. su se desile dvije dopune koje se odnose na liječenje Hunterove bolesti i sindroma kratkog crijeva.

Dakle, Lista je tokom godina dopunjavana i mijenjana za omogućavanje liječenja za nekoliko oboljenja, ali to nije isto što i sistemska revizija Liste.

Upravo je to pitanje koje pacijenti godinama postavljaju: zašto se čekalo da prođu godine, a da se ne provede cjelovita revizija kojom bi se sagledale sve savremene terapijske mogućnosti, potrebe pacijenata i pristigli zahtjevi za uvrštavanje lijekova? Zašto tek sada i zašto samo ova dva lijeka?

Posebno zabrinjava činjenica da se pitanje proširenja indikacija za pembrolizumab i atezolizumab otvara tek sada, nakon godina čekanja na cjelovitu reviziju Liste.

Prema ranijoj odluci Vlade FBiH, atezolizumab i pembrolizumab bili su na Listi lijekova Fonda solidarnosti još od 2019. godine, zato pacijenti imaju potpuno legitimno pitanje:

Ako je bilo moguće proširiti indikacije za ova dva lijeka sada, zašto to nije učinjeno ranije?

Koliko bi pacijenata dobilo priliku za liječenje da su odgovarajuće indikacije proširene prije nekoliko godina?

I zašto Federalno ministarstvo zdravstva uz odluku nije javno predstavilo šta se tačno mijenja i koliko pacijenata će od toga imati korist? Pacijenti ne žele parcijalna rješenja umjesto sistemskog pristupa i to već godinama ponavljaju.

„U Inicijativi „Glasaj za život“ smatramo da je svako proširenje mogućnosti liječenja koje pacijentima može omogućiti terapiju važan korak i da ga treba pozdraviti.

Ali istovremeno ne možemo prihvatiti da se pojedinačne dopune Liste predstavljaju kao zamjena za cjelovitu reviziju koju pacijenti čekaju godinama.

Pacijenti u Federaciji BiH imaju pravo očekivati sistem koji kontinuirano prati razvoj medicine, nove terapijske mogućnosti i stvarne potrebe oboljelih. Ne želimo da pacijent do savremene terapije dolazi tek nakon višegodišnjeg javnog pritiska, čekanja i pojedinačnih intervencija.

Želimo sistem u kojem se Lista lijekova redovno i transparentno preispituje, u kojem postoje jasni kriteriji i rokovi, u kojem se zna koliko je zahtjeva zaprimljeno, koliko ih je razmotreno, koje su terapije odobrene i, najvažnije, koliko pacijenata će time dobiti priliku za liječenje.“, istakao je Sead Sefić, implementator Iniciajtive Glasaj za život.

Iz Inicijative „Glasaj za život“ poručuju da će Federalnom ministarstvu zdravstva uputiti konkretna pitanja i insistirati na jasnim i potpunim odgovorima, kako bi pacijenti i javnost znali šta jučerašnja odluka Vlade FBiH zaista donosi. Pacijenti zaslužuju više od pojedinačnih dopuna, zaslužuju sistemsku i redovno ažuriranu Listu lijekova Fonda solidarnosti.